JAVIO SE DRAGAN IZ VITEZA ZBOG ČIJEG JE OGLASA ZATRAŽENA REAKCIJA POLICIJE: OVO JE KAMEN, A NE STEĆAK?!

Autor oglasa o prodaji stećka, zbog kojeg je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine tražila reakciju policije, Dragan iz Viteza kaže kako se bespotrebno digla prašina, te tvrdi da nije prodavao stećak, nego običan kamen koji se godinama nalazi na njegovom imanju.

  • Da sam znao šta će biti, ne bih to ni objavio. To je obični kamen koji je neko nekad isklesao. Liči na stećak, ima te konture, ali nije stećak. Na mom imanju je 100 godina, Boga pitaj otkad, a mi smo se sprdali i napisali stećak iz 1268. godine. Otkud mi znamo, kontam kamen može nekome poslužiti za nadgrobni spomenik. Valjda bi se neko pametan pojavio za tih 100 godina i rekao da je to stećak. Ako to i jeste nacionalno blago, zašto se niko nije sjetio da dođe i kaže, slušaj momčino ovo ti je stećak – objašnjava u telefonskom razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) oglašivač iz Viteza.

U oglasu, objavljenom prije nekoliko dana na jednom internet oglasniku, a potom izbrisanom, pisalo je: “Prodajem kameni stećak, ručno isklesan, iz 1268. godine. Kamen je od granita i pogodan za spomenike”.

Dragan je u oglasu naveo i da za stećak prihvata samo ozbiljne ponude, te da je cijena 1.200 konvertibilnih maraka.

Oglašavanje prodaje stećka, osudila je, potom, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i zatražila da policijske službe poduzmu odgovarajuće mjere.​ Do sada nema informacija da li će i šta biti poduzeto protiv oglašivača.

Procjenjuje se da u BiH ima približno 60.000 stećaka, od čega je dio pod zaštitom države, a 20 nekropola upisano je na UNESCO listu svjetskog naslijeđa 2016 godine. Na UNESCO Listu svjetske baštine upisano je ukupno 28 nekropola stećaka. Osim onih iz BiH tu su i po tri iz Srbije i Crne Gore i dvije iz Hrvatske.

Iz Komisije su, saopćenjem od 22. aprila, uz ostalo, upozorili da je kulturno-historijsko nasljeđe temelj identiteta i kontinuiteta svake zemlje, te da njegova zaštita mora biti jedan od prioriteta.

  • To podrazumijeva sankcioniranje, kako eventualne stvarne nezakonite prodaje, tako i sličnih aktivnosti kojima se iskazuje visok stepen nepoštovanja prema dobrima od najvećeg značaja za zemlju – kaže se u saopćenju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Mada oglašivač za RSE tvrdi da ipak nije u pitanju stećak, Adnan Kaljanac, voditelj katedre za arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, potvrdio je za RSE da se na fotografiji, koja je objavljena uz oglas, ne nalazi običan kamen nego zaista stećak. Kaljanac upozorava da slučajevi prodaje kulturno-historijskog blaga nisu rijetkost, a nije tajna ni da se stećci često koriste kao građevinski materijal.

  • Na fotografiji iz oglasa vidi se da se radi o stećku, tipa sljemenjak. Znači, vidi se da je to sljemenjak na dvije vode, koji bi mogao datirati iz 13. ili 14 stoljeća. Iako je u ovom slučaju on na privatnom imanju, stećak nije privatno vlasništvu nego kulturna baština. Međutim, ovo se redovno dešava, pa smo tako 2010. godini imali oglas, kada je osoba, izvan BiH, prodavala stećak za 500 eura. Stećci su se, među ostalim, prodavali i u istočnoj Bosni, oko Goražda, kada ste ih doslovno mogli kupiti da vam budu dostavljeni u dvorište u Sarajevu – kaže on.

Kaljanac upozorava da je na meti preprodavača i ostalo kulturno blago, iako većina takvih slučajeva prolaze neopaženo i nesankcionirano.

Jedna od rijetkih akcija provedena je u augustu 2019. godine u Kozarskoj Dubici, u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, kada su uhapšene dvije osobe osumnjičene da su nezakonito iskopavale arheološko blago, te ga preko Interneta prodavale u inostranstvo.

Trgovanje stećcima i drugim kulturno-povijesnim dobrima ne predstavlja iznenađenje ni za Gorčina Dizdara, voditelja projekta ‘U kamenu uklesano’, čiji je cilj zaštita, očuvanje i promocija stećaka u BiH. Za Dizdara su oglasi, poput onog o prodaji stećka iz Viteza, samo jedna od posljedica odsustva sistemske, institucionalne brige za kulturno-povijesno naslijeđe u BiH.

  • Ovo je samo vidljiv i donekle komičan slučaj, jer je to čovjek stavio na oglas i htio da proda. Međutim, to za mene nije iznenađenje jer se takve stvari događaju periodično. Putem društvenih mreža i medija, volimo se zgražavati i pokazivati da nas ovo iznenađuje, a od stotinjak nekropola, koje sam obišao u posljednjih godinu dana, 95 posto njih nalazi se u jako lošem stanju. Zarasle su i niko ne bi primijetio da neki stećak nestane. Dešava se da ljudi uzimaju stećke i iskoriste ih kao građevinski materijal, a ne vidim da ima sankcija zbog neadekvatnog tretmana, oštećenja ili uništavanja stećaka – naglasio je Dizdar za RSE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

JEZIVA SMRT: PODMAZIVAO RADNU MAŠINU PA GA PREGAZIO KOLEGA

0
Od teških povreda preminuo je 37-godišnji radnik kojeg je jučer kod Čazme radnim mašinom slučajno zahvatio 25-godišnji kolega, saopćila je jutros hrvatska policija.