JEDAN DO DVA POSTO STANOVNIŠTVA BOLUJE OD CELIJAKIJE

Međunarodni dan oboljelih od celijakije obilježava se danas širom svijeta.

Udruženje osoba oboljelih od celijakije “No gluten” Kantona Sarajevo koje postoji više od tri godine i broji više od 140 članova, od čega 40 djece, želi skrenuti pažnju na ovu bolest nepodnošljivosti glutena, njene uzroke i posljedice, način dijagnosticiranja i liječenja.

Prema podacima svjetskih istraživanja, od celijakije širom svijeta boluje jedan do dva posto stanovništva.

Celijakija je hronična doživotna autoimuna bolest nepodnošenja glutena u kojoj dolazi do uništavanja crijevnih resica i smanjenja apsorpcije nutrijenata u tankom crijevu što dalje dovodi do nedostatka hranjivih sastojaka u organizmu. Najčešći simptomi su bolovi u trbuhu, proljev, naglo mršavljenje, umor, nedostatak energije i anemija, a mogu biti i mnogi drugi.

Gluten je zajednički naziv za kompleksnu smjesu proteina/bjelančevina prisutnih u pšenici, raži, ječmu i zobi. Gluten se nalazi u brašnu proizvedenom od navedenih žitarica, svim pekarskim proizvodima, tjesteninama, pitama, kolačima, ali se zahvaljujući svojim osobinama vezivanja i elastičnosti, pojavljuje i kao dodatak/aditiv/konzervans u mnogim drugim proizvodima kao što su čokolade, prerađevine od mesa, supe, umaci, sušeno voće, lijekovi pa čak i kozmetika.

Problem sa glutenom je taj što ljudsko tijelo nema enzime potrebne za njegovu razgradnju na pojedinačne aminokiseline (koje naš organizam jedino može koristiti u izgradnji tkiva, mišića …).

Kada gluten kao nerazgrađen dospije u krvotok, naš imunološki sistem ga ne prepoznaje, već ga identificira kao strano tijelo, odnosno dolazi do stvaranja antitijela.

Antitijela koja imaju zadatak uništiti gluten nisu selektivna, već automatski uništavaju i naše vlastito tkivo, ne prepoznavajući koji su proteini strani, a koji vlastiti. Na taj način osjetljivost na gluten može pokrenuti kaskadu lančano povezanih reakcija koje dovode do autoimunih bolesti i to ne samo u probavnom traktu, već u cijelom tijelu.

U slučaju celijakije jedini lijek je stroga bezglutenska dijeta. Dijeta uključuje rižu, kukuruz, heljdu, proso, amarant, kvinoju, zatim svo meso, perad, ribu, jaja, povrće, voće, mlijeko i mesne proizvode, ako nisu kontaminirani pšenicom i drugim izvorima glutena.

Kontaminacija može nastati ne samo u procesu proizvodnje nego i pripreme hrane, jer suđe, pribor za jelo, radne površine moraju biti dobro očišćene i izdvojene, posebno u restoranima/kuhinjama, a kontaminacija se može desiti i u procesu pakovanja, transporta, skladištenja…

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

Ilustracija

ŠTO SU OČEVI STARIJI TO JE VEĆI RIZIK ZA ZDRAVLJE DJETETA

0
Žene koje se ne ostvare u ulozi majke na vrijeme, često su pod pritiskom porodice i okoline jer im otkucava biološki sat, ali na to ih podsjećaju i mediji, pozivajući se na mnogobrojna istraživanja o rizicima u poodmakloj trudnoći.