JESMO LI NEMOĆNI U BORBI PROTIV ZAGAĐENJA?

Nakon nekoliko sedmica Sarajevo „prodisalo“.

Arhiv

Piše: Emerin Ahmetašević

Ne. Nije Vladina mjera „Uzbune“ riješila ovaj problem. Nije ga riješilo ni isključivanje iz saobraćaja vozila sa Euro 3 normom i ispod.

Nije na čistoću zraka uticalo smanjenje loženje uglja, stare odjeće, čizama, smeća itd… jer oni koji su ložili prije dva dana, prije deset dana, lože i danas.

Lože smeće i ugalj bogat sumpor dioksidom. Nije ova Vlada učinila ništa konkretno da bi se zagađenje smanjilo. Nisu ni prethodne.

Zašto? Jesu li nemoćne i bezidejne?

Stariji će reći „Bilo je gore 60-ih, 70-ih godina.“ Možda i jest. Više industrije, manje automobila ali automobila koji bi u to vrijeme mnogo više zagađivali zrak nego ova danas. Ipak tehnologija napreduje a i samim tim ekološki standardi.

Bar tako kažu naučnici i oni koji se bave ekologijom. No i tada su ljudi, mnogo više nego danas koristili sekundarne sirovine za zagrijavanje svojih domova.

Pa u čemnu je onda razlika? Danas imamo mjerače zagađenosti, a prije 30,40, 50 godina, mjerna jedinica zagađenosti je bio – čađav snijeg. Živa istina. Danas ga ima manje jer se čestice zagađenosti i pm10 čestica nalaze u zraku i spajaju sa vlagom, maglom, smogom.

I Tako ostaju u zraku. Još kada se na sve to doda temperaturna inverzija Sarajevsko-zeničke kotline, onda je jasno da – riješenja za borbu protiv zagađenosti trenutno nema, ili bar nema adekvatnih ideja.

Stručnjaci iz ove oblasti često znaju reći da problem zagađenosti glavnog grada nastaje i zbog „divlje gradnje“ visokih nebodera i stambenih objekata.

Grad ne diše jer nema protoka zraka. Takva je sarajevska arhitektura i kao jedino moguće riješenje prema mišljenju pojedinih stručnjaka ostaje rušenje tih objekata.

Sad zamislite da se počnu rušiti zgrade kod npr Vječne vatre? Umnogome bi to izmjenilo sam izgled i šarm glavnog grada. Ko je na to spreman?

Niko. Šta je potrebno? Bolni rezovi.

Kako je preking za četiri godine drastično smanjio zagađenost?

Istina, nismo Peking, no nešto bi od njih mogli naučiti. Još 1998.godine Peking je započeo intenzivniji program kontrole zagađenosti zraka.

U posljednjih 20 godina grad je provodio niz mjera uključujući optimizaciju energetske ingrastrukture, kontrolu zagađenja na ugalj i kontrolu emisija iz vozila.

Ovi napori uspješno su smanjili zagađenje zraka. U periodu od 2013. do 2017. godine, zagađenje sitnim česticama „PM2.5) u Pekingu je palo za nevjerovatnih 33%, a u okolnim regijama za 25%.

Ovaj izvještaj prikazuje kako se Pekinški program upravljanja kvalitetom zraka razvijao u posljednjih četvrt stoljeća i daje preporuke za skoro, srednjoročne i dugoročne korake koje Peking može poduzeti da održi svoj zamah prema čistom zraku.

Vlasti u Pekingu su u prva četiri mjeseca 2014.godine novčano kaznile 652 industrijska postrojenja zbog kršenja propisa o zaštiti okoliša, sve više usmjeravajući napore u borbi protiv zagađenja.

Da li bismo trebali slijediti primjer Pekinga? Možda. Možda postoje i drugačije metode, ali svakako prijedlog na razmišljanje vlastima u BiH. Može se, ali za te stvari su potrebni bolni rezovi.

Do nas je.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.