JESU LI VAKCINISANE OSOBE ZAISTA SIGURNE OD KORONAVIRUSA?

Kod koronavirusa, naročito kod novih sojeva, imunolozi još ne znaju koliko tačno vakcine štite od zaraze, jer mjerenje još nije definisano. Ali sigurno je da će čak i ako se zaraze, vakcinisanima biti mnogo lakše.

Vakcine koje se koriste prije svega potiču stvaranje antitijela koja su usmjerena na tipičnu “bodljikavu” bjelančevinu virusa koja prodire u naše ćelije.

Postojeći preparati to čine prilično dobro, bez obzira jesu li stvoreni “klasičnim”, vektorskim metodom ili mRNA metodom gdje se našim ćelijama “kaže” kakvo tačno antitijelo trebaju proizvoditi.

Kako je za Deutsche Welle objasnio imunolog Carsten Watzl s Leibnizovog instituta Tehničkog univerziteta Dortmund, već i delta soj virusa je smanjio djelotvornost vakcina.

Koliko tačno – tu ima različitih mišljenja: kod “klasične” vakcine kao što je kod AstraZenece sa 66 posto na oko 60 posto, kod mRNA vakcine kao što je BioNTech/Pfizera s preko 90 posto na 88 posto – ali iskustva iz prakse u Izraelu koji je masovno koristio baš taj preparat i pažljivo bilježi razvoj, svjedoči i kako je BioNTechova vakcina djelotvorno protiv delta soja još u tek 64 posto slučajeva.

No i Izraelci svjedoče kako je vakcinisanje prilično dobra garancija protiv teškog razvoja bolesti bilo kakvog soja virusa: u 93 posto slučajeva će oboljenje proći bez većih problema. Tamo se razmišlja i o trećoj dozi tog preparata, ali još je mnogo otvorenih pitanja u borbi protiv tog virusa.

Ne jedan, nego dva mehanizma protiv virusa

Kako za Deutsche Welle objašnjava imunolog Watzl, u “normalnim” okolnostima vakcinisanja, kao na primjer protiv tetanusa, se razmjerno jednostavno mogu prebrojati antitijela koje je naš organizam stvorio protiv nametnika: ako ih je iznad određenog broja, osoba je otporna, ako je ispod – onda nije. Ali kod korone, to se zapravo još uopće ne može mjeriti.

Jer postoje dva mehanizma kojim se borimo protiv virusa korone: jedno su antitijela koja napadaju virus, ali ako virus ipak uspije prodrijeti i zaraziti stanicu našeg organizma, onda je to posao za takozvane “T-ćelije” koje eliminiraju zaražene ćelije u našem organizmu.

A to sve čini složenijim: “Broj samih antitijela ne govori nužno koliko smo dobro zaštićeni. Lako može biti da neko jedva da ima antitijela, dakle on se može zaraziti, ali da je reakcija njegovih T-ćelija toliko žestoka da ta zaraza prođe gotovo bez posljedica”, kaže Carsten Watzl.

Drugim riječima: sam broj antitijela ne govori mnogo o zaštićenosti nekog organizma, nego su tu i ti “čistači” u našem tijelu. Koliko ih je – i to se može izmjeriti, ali taj postupak je razmjerno kompliciran. Dodatni problem je i da ne postoji sloga među naučnicima o nekakvoj točnoj granici gdje bi se reklo da je sad netko siguran od korone.

Ne znamo, ali “mnogo i pomaže mnogo”

Ipak: velik broj samih antitijela je prilično dobra garancija da neko neće oboljeti od korone, čak i kad neko prođe zarazu “pjevajući” makar praktično uopće nema antitijela.

I iz drugih vakcinacija je poznato: najviše antitijela postoji par mjeseci nakon primanja preparata, ali onda se razmjerno brzo njihov broj smanjuje – do određenog nivoa kad se taj pad znatno usporava. To ovisi i o starosti vakcinisanog i o mnogim drugim faktorima.

S druge strane, imunolog objašnjava i da ako neko razmjerno brzo nakon vakcinacije gotovo uopće nije stvorio antitijela, onda je vjerovatno da ta osoba spada u maleni postotak vakcinisanih kod kojih preparat jednostavno “ne djeluje” i kako zapravo nisu zaštićeni.

No kako sve to izmjeriti? Jer konačno, poznavanje tog faktora je onda povezano i s odlukama političara o mjerama zaštite i kojekakvim zabranama kako bi se spriječilo širenje pandemije.

Tu Carsten Watzel ne zna reći ništa konkretno. Činjenica jest: “Mnogo i pomaže mnogo” – dakle treća doza neće odmoći. Ali kako sve to izmjeriti, tu tek izražava optimizam: “Još ćemo doći do toga.”

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE