JUTARNJI LIST: SVE JE VIŠE ČLANICA EU I NATO-A SUMNJIČAVO PREMA HRVATSKOJ POLITICI U BIH

Povodom posljednjih događanja na samitu NATO-a u vezi s deklaracijom koja jednim dijelom spominje Bosnu i Hercegovinu novinar Jutarnjeg lista Augustin Palokaj analizira (ne)uspjeh Hrvatske tokom posljednjih mjeseci diplomatske ofanzive.

Palokaj smatra da su svi napori Hrvatske na međunarodnoj sceni imali izuzetno mali učinak u smislu ispunjenja političkih ciljeva u Bosni i Hercegovini.

  • Ako je toliko teško u deklaraciju sa samita NATO-a ubaciti reference na mirovni sporazum, ako za benigni non-paper u EU dobije samo podršku Bugarske, Kipra, Grčke, Slovenije i Mađarske, ako više ni izvještaje o Bosni i Hercegovini Evropskog parlamenta, koji nemaju aposlutno nikakvu snagu jer nisu obavezujući, hrvatski predstavnici ne uspijevaju ubaciti spominjanje konstitutivnih naroda, jasno je da je po tom pitanju domet hrvatske diplomatije izuzetno mali – ističe Palokaj.

U nastavku kaže da Hrvatska nema podršku zemalja Kvinte, odnosno Njemačke, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država i Italije, te da će se, ako je to zaista istina, Hrvatska teško izboriti za svoje ideje. Također, prema autorovom mišljenju, situaciju Hrvatskoj dodatno otežava razumijevanje koje hrvatska politika ima za Milorada Dodika, koji želi raspad BiH, i Moskvu, koja nije partner nego prijetnja za EU i NATO.

  • Mogu naši predstavnici govoriti kako su ‘naišli na razumijevanje’ u EU i NATO-u, ali takve dokaze u izjavama drugih političara iz drugih država još nismo čuli. Štaviše, neslužbeno čujemo da je sve više članica EU i NATO-a sumnjičavo kad je riječ o angažmanu Hrvatske u vezi s BiH. I od dužnosnika EU i danas se mogu čuti izjave u kojima poistovjećuju prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana sa Slobodanom Miloševićem. Ili da Hrvati traže treći entitet i imaju skrivene namjere. Poređenje sa Srbijom i tako dalje. I to bez obzira na to što Hrvatska nikad nije dovodila u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. U dokumentima koje je Hrvatska predložila uvijek je stajalo da treba jamčiti teritorijalni integritet i suverenitet BiH i protivila se ideji prekrajanja granica u regiji”.

U nastavku naglašava da spominjanje “neke rečenice u nekom dokumentu” nema preveliku važnost, mada nije nevažno.

  • Međutim, hrvatske diplomate se ne bi trebale zanositi uspjehom i vidjeti kao nešto previše pozitivno kada se u Briselu traže izborne reforme u BiH. Često ne misle isto što i Zagreb i u Briselu time najviše misle na provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci… Spominjanje izbornih reformi u non-paperima, rezolucijama ili deklaracijama neće samo po sebi promijeniti stanje na terenu u BiH i neravnopravan položaj hrvata u toj državi”, zaključuje novinar Jutarnjeg lista.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE