Kada bi mogli da očekujemo da tamo kroče i ljudi?
Iako je putovanje ljudi na Mars tehnički gotovo nadohvat ruke, vjerovatno je udaljeno još decenijama zbog nesigurnog finansiranja.
Wernher von Braun, tvorac programa Apollo, započeo je rad na misiji do Marsa odmah nakon slijetanja na Mjesec 1969. godine, ali plan se, poput mnogih drugih poslije njega, nije pomakao dalje od table za crtanje.
Šta Mars čini tako teškim? Za početak, udaljenost. Astronauti bi do Marsa morali da putuju 225 miliona kilometara, i to kad su dvije planete relativno blizu jedna drugoj.
Treba misliti na to da su astronauti na putovanju dugom mjesecima suočeni s dva velika zdravstvena rizika: radijacijom i mikrogravitacijom. Prvo podiže rizik od razvoja raka kasnije u životu, a drugo smanjuje gustoću kostiju i mišićnu masu. Dakle, pođe li nešto loše, svi zdravstveni problemi moraju se rješavati na samoj planet.
– Naučnici su mnogo naučili iz ranijih misija na mjesec iz letova i boravka astronauta na svemirskim stanicama – kaže Jonathan McDowell iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian.
Kaže da opće ideje o tome na koji način izvesti misiju na Mars postoje, ali nedostaju pojedinosti.
– Jedan način da se smanji izloženost radijaciji je da se putovanje ubrza – rekla je naučnica Laura Forczyk, pojasnivši da to može uključivati korištenje nuklearnog termalnog pogona koji stvara puno više pritiska od klasičnih raketa na hemijski pogon.
Druga opcija mogla bi biti izgradnja svemirske letelice sa zalihama vode koji bi upili svemirsku radijaciju.
Na Marsu je potrebno pronaći i način za disanje u atmosferi s 95 posto ugljen dioksida. Perseverance na sebi, zbog tehničke demonstracije, ima instrument koji pretvara ugljen dioksid u kiseonik. Radijacija će biti izazov i na planeti zbog njegove jako tanke atmosfere i nedostatka zaštitne magnetosfere. Stoga će trebati podići skloništa ili ih čak ukopati.
Politička volja
Stručnjaci su saglasni da je najveća prepreka politička volja američkog predsjednika i Kongresa.
– Ako čovječanstvo kao vrsta, posebno američki porezni obveznici, odluče izdvojiti velike svote novca, na Marsu bismo mogli biti do kraja tridesetih godina ovog vijeka – kaže McDowell. On ne misli da će se to do tada realizovati, ali čudilo bi ga da se ne dogodi deceniju kasnije. S tim se slaže i Forczyk.
Predsjednik Biden još nije iznio svoju viziju o Marsu, a NASA je suočena s ograničenjima u proračunu i verojatno neće ispuniti cilj o povratku na Mjesec 2024., što je trebalo biti odskočna daska za crveni planet.
Mask i SpaceX
NASA-u bi mogao preteći SpaceX, kompanija Ilona Maska. Za let na Mars taj milijarder razvija raketu sljedeće generacije, iako su mu dva prototipa spektakularno eksplodirala na nedavnim testiranjima.
– To se možda u početku čini lošim, ali pruža dragocjene informacije – rekao je Scot Hubbard, bivši visoki službenik NASA-e koji je sada predavač na Stanfordu. Ističe da SpaceX to sebi može da priuštiti, ali NASA kao vladina agencija ne može.
Zbog toga bi prednost u odnosu na NASA-u na kraju mogao imati SpaceX, ali čak ni najbogatiji čovjek na svijetu cijelu misiju do Marsa ne može da finansira sam.
Hubbard stoga smatra da je javno-privatno partnerstvo najizglednija opcija. SpaceX bi mogao osigurati prijevoz, a NASA da rješava ostale probleme, prenosi Index.
