Prije dvije godine naša zemlja počela je ostvarivati rast zračnog prometa koji je bio za deset posto veći u 2018. u odnosu na 2017. godinu. Ponovo je u prvoj polovini 2019. ostvaren rast od 13 posto u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, preuzimanjem kontrole nad zračnim prometom iznad 11 kilometara visine, BiH će tek početi da uzima veći dio kolača.
Naime, planirani prihodi Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) za 2020. godinu iznose otprilike 72,5 miliona KM, dok su u 2015. godini iznosili 36,2 miliona KM, što predstavlja povećanje veće od 100 posto u proteklih pet godina.
Važno je istaknuti, pojašnjavaju nam iz BHANSA-e, da oni u skladu sa zakonom ostvaruju prihod od rutnih naknada za usluge koje pružaju u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru BiH, a ne za korištenje zračnog prostora ili neba.
Bosna i Hercegovina je, kao jedna od država ugovornica Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama, prihvatila principe za utvrđivanje troškovne baze rutnih naknada i izračunavanje jediničnih cijena, kao i zajedničku politiku u izračunu rutnih naknada i temeljnog troškovnika.
- Rutna naknada svakog pojedinačnog leta dobije se množenjem jedinične cijene (unit rate) za tu godinu s brojem jedinica usluge (service units) svakog pojedinačnog leta. Broj jedinica usluge izračunava se po formuli koja uzima u obzir težinu aviona i dužinu rute u zračnom prostoru BiH. Jedinična cijena (unit rate) naplate računa se za svaku godinu i dobije se na temelju planiranih troškova i planiranog broja jedinica usluge (na osnovu prognoziranog razvoja prometa)”, pojasnili su nam iz BHANSA-e.
U vezi s tim, jedinična cijena preleta za 2019. godinu u zračnom prostoru BiH iznosi 34,7 eura. Na pitanje koliko onda BiH zarađuje, na primjer, od preleta aviona iz Sarajeva do Beča, iz BHANSA-e nam govore: “Sve zavisi od težine aviona i dužine rute leta te je bez zadatih parametara teško precizno izračunati rutnu naknadu. U prosjeku navedena naknada se kreće od 57 do 90 eura za svaki pojedinačni let.”
Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH pojašnjavaju nam da se organizacija i korištenje zračnog prostora provodi u tri faze, I to LOWER, UPPER i BHANSA.
- Trenutno stanje jeste da je prva faza realizovana, a druga faza implementirana je sa 5. decembrom ove godine. Za fazu II kroz Plan organizacije i korištenja zračnog prostora FIR Sarajevo predviđeno je područje odgovornosti BHACC koje je skoro u potpunosti identično prijedlogu Aneksa 1 Sporazuma o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u zračnom prometu između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske i Sporazuma o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u zračnom saobraćaju između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Crne Gore”, pojašnjavaju nam iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Naime, potreba BiH jeste da delegira odgovornost pružanja usluga za dio zračnog prostora, do uspostavljanja uslova za realizaciju Faze III. Kada je riječ o pregovorima sa susjedima, BiH se usaglasila sa Hrvatskom te je tekst Nacrta sporazuma između ove dvije zemlje upućen Vijeću ministara. Pregovori sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom su okončani. Slijedi odluka Predsjedništva BiH o potvrđivanju sporazuma.
Podsjećamo, BiH je preuzela kontrolu zračnog saobraćaja u gotovo kompletnom gornjem zračnom prostoru naše zemlje, to jest iznad 11 kilometara visine. Hrvatska i dalje nadgleda prelete aviona na ovim visinama u sjeverozapadnom dijelu naše zemlje iz operativnih razloga. Naime, ovo je ustaljena praksa u Evropi da se od jedne zemlje prema drugoj delegira zračni prostor kako bi se prilagodili tokovima zračnog saobraćaja. BiH će, međutim, uzimati svoju naknadu od zračnog prometa u ovom dijelu neba.
Prema Zakonu o zrakoplovstvu BiH, ostvareni prihodi od naknada korisnika usluga zračne navigacije avionima koji lete kroz zračni prostor BiH raspoređuju se na BHDCA i entitetske direkcija za civilno zrakoplovstvo prema posebnim odlukama Vijeća ministara.
