KAKO ĆE IZGLEDATI NAŠ ŽIVOT POSLIJE PANDEMIJE I KAKVE ĆEMO POSLJEDICE TRPITI?

Pandemija će, kad tad, proći. Proći će opasnost i zabrinutost, ali trebamo li biti zabrinuti za sebe nakon toga. Kako će izgledati naši životi nakon pandemije? Hoće li nam se promijeniti navike, kakve ćemo posljedice trpiti?

Piše: Azra Hadžić

Možda će kao jedna od posljedica ove pandemije, na primjer, biti zastupljenija online nastava, odnosno korištenje interneta u obrazovnim institucijama. Tehnologija je zauzela svoje viskoko mjesto unutar ove pandemije, a većina servisa za koje smo mislili da nisu dostupni, od online kupovine, do organizacije velikih poslova, mogu i finckionišu tokom ove krize. Tako da i nakon ove krize tehnologija će vjerovatno imati još veće mjesto u našem životu.

Ostaće i navike kao npr. druženje sa članovima porodice, bavljenje povrtlarstvom, možda neko zadrži praksu vježbanja u kući i slično. Sve ovo predviđa struka. A kako je i kako će biti sa psihološkog aspekta, pitali smo profesoricu na Filozofskom fakultetu Jadranku Kolenović Đapo I psihoterapeutkinju Arminu Čerkić.

Sačuvati mentalno zdravlje i biti sabran tokom pandemije korona virusa veoma je važno. Bez obzira na to kad će se pandemija zaustaviti i kakve posljedice budu, novonastala situacija i iskustvo koje je skoro cijeli svijet prošao, ostavit će posljedice na većinu, saglasne su naše sagovornice.

  • Jedna od stvari koje znamo jeste da restriktivne mjere iscrpljuju kapacitete pojedinca, iscrpljuju kapacitete porodica. Ono što je važno razumjeti je da ovo nije pauza na naše živote, ona je u potpunosti jedna nova realnost i kao takva nakon izlaska iz ove pandemije će biti potrebno dodatni resursi, dodatne snage da se priviknu za novu realnost. Kako će ona izgledati ostaje za sve nas jedna neizvjesnost, međutim ono što možemo razumjeti sada u kontekstu onog što nam naučnici govore jeste u principu da kada govorimo o organizaciji našeg života i naših svakodnevnih rutina, sasvim sigurno će doći do određenih izmjena” kaže Čerkić.

Ljudi reaguju na različite načine zavisno od prethodnih iskustava, ali da je važno ne posmatrati ovu situaciju kao da je život stao, već smo samo morali transformirati zivotne navike i način funkcioniranja, saglasna je i Kolenović Đapo.

  • Naši život kratkoročno neće biti isti, način kako smo funkcionirali do sada, ali dugoročno naši životi će se stabilizirati i vratićemo se tamo gdje smo bili na početku. Ja bih voljela optimistično i zdravorazumski kazati da bi trebali osvijestiti što su prioriteti u životu i što je smisao našeg života, međutim, bez ozbiljnih mjera i istraživanja to ne možemo tako pokazati jer je mentalni sklop teško je mijenjati. U našem prvom valu mi smo detektirali da je naše društvo materijalističko, konzumerističko, da li će se nešto promijeniti vidjećemo nakon drugog i trećeg vala i imaćemo konačne rezultate za 5, 6 godina.”

Iz svake krize nešto se može naučiti. Sada učimo nove vještine, znanja, nešto što do sad nismo znali i vidimo da možemo živjeti i u puno skromnijim i minimalnim uvjetima za razliku od onih u kojima je živio jedan značajan postotak građana naše zemlje, dodaje Kolenović Đapo, te zaključuje:

  • Ono što je jako važno spomenuti da mi svi koristimo različite strategije suočavanja sa stresnom situacijom gdje i ih različito doživljavamo, neko kao gubitak, neko kao prijetnju, neko kao izazov. U ovisnosti kako doživljavamo stresnu situaciju mi ćemo korisiti načine suočavanja. Mi odrasli imamo razvijeniji, bogatiji repertoar načina suočavanja sa stresnim situacijama za razliku od djece.”
    Pozitivna strana situacije u kojoj smo se našli je i ta, što se ljudi sve više okreću nauci, okreću se kredibilnim izvorima informisanja, a nikada nije bilo važnije nego u ovom tenutku da se oslanjamo na ljude koji su kredibilni u svom znanju ali i svojim stavovima, kaže Armina Čerkić, te dodaje i da smo opet spoznali važnost zajednice.
  • Naučili smo da nikada nije zajednica bila važnija nego danas i da mi u principu opstajemo u zajednicama. Takođe smo mogli naučiti da mi bilo gdje da smo, svi smo dio istog svijeta i da svi dijelimo iste ranjivosti i izazove u svakodnevnom životu. U isto vrijeme čini mi se da smo se više okrenuli sebi i da smo se više okrenuli resursima koje imamo unutar sebe i porodice i koji bi nam pomogli da prevaziđemo ovu krizu.”

Kada sve ovo prođe, možda više nego ikada biće važno očuvati mentalno zdravlje. Važno je da to ne zapostavljamo, te da se obratimo stručnima. Posebno je važno obratiti pažnju na djecu i mlade, jer oni će sigurno sve teže podjenijeti, mišljenja je struka.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.