KAKO ĆEMO PROTIV KORONE VAKCINISATI SEDAM MILIJARDI LJUDI?

Timovi naučnika diljem svijeta angažirani su na pronalasku učinkovite vakcine za covid-19, a britanski premijer Boris Johnson proces je nazvao "najhitnijim zajedničkim podvigom našeg vremena".

No kad izuzmemo naprednu nauku koja stoji iza pronalaska dobitne formule, što je s logistikom cijepljenja sedam milijardi ljudi širom svijeta?

U Velikoj Britaniji središte inicijative je u Naučnom kampusu Harwell u bivšoj bazi Kraljevskih zrakoplovnih snaga, RAF-a, u Oxfordshireu, piše BBC.

Ondje će biti britanski Centar za proizvodnju i inovaciju vakcina (VMIC), osnovan nakon što se pojavila pandemija koronavirusa.

  • Uspjeli smo skratiti rok gotovo na pola. Dok radimo na tomu kao da će sve biti spremno do kraja 2022. godine, u ovom se trenutku zapravo nadamo da će sve biti u funkciji već 2021. – pojašnjava Matthew Duchars, izvršni direktor VMIC-a.

Duchars se tek sprema na ljetni godišnji odmor jer vrlo dobro zna da bi upravo to mjesto na kraju moglo postati glavni proizvođač vakcine Oksfordskog sveučilišta. U stalnom je kontaktu s timom stručnjaka s Instituta Jenner, koji se nalazi nedaleko od Oxforda. Ističe da se radi o velikoj odgovornosti.

“Od ključnog je značaja, ne samo za našu zemlju već i globalno, biti u stanju proizvesti ovu vrstu vakcine brzo i učinkovito”, dodaje.

  • Usporedbe radi – to je kao kad pečete kolač kod kuće. Možete provesti sate pripremajući savršen kolač, no nakon toga ih morate pripremiti još 70 miliona i svi oni moraju ispasti savršeno. To je, najblaže rečeno, prilično velik izazov – kaže Duchars.

Oksfordsko sveučilište moralo je osigurati dovoljno privremenog laboratorijskog prostora za početak proizvodnje vakcine, i prije nego što su njegovim stručnjacima poznati rezultati globalnih istraživanja.

Na kraju će ljudi globalno morati proizvesti milijarde doza nekoliko tipova vakcine za covid-19. I sve će ih morati proizvesti i podijeliti svim ljudima diljem planete.

Međunarodni savez za vakcinu – Gavi – poziva zemlje da već sada počnu razmišljati o načinu distribucije vakcine.

No istovremeno treba istaknuti da nije jednostavno zagarantovati međunarodnu saradnju, jer brojne bogate zemlje već sada sklapaju bilateralne sporazume s kompanijama koje proizvode lijekove, da bi, ako se otkrije čarobna formula, osigurale dovoljnu količinu zaliha.

Seth Berkley, izvršni direktor Gavija, kaže da je jedna od najvećih prepreka s kojima se suočava, takozvani “nacionalizam povezan s vakcinom”, prenosi Index.hr.

  • Željeli bismo da sve zemlje svijeta počnu globalno razmišljati o ovom pitanju, dijelom i zbog toga što je to jedini ispravan način, no i zbog problema koji se javljaju zbog koristoljublja, vlastitog interesa – kaže Berkley.

“Naime, ako ste suočeni s golemim rezervoarom virusa koji cirkulira susjednim državama, vi se ne možete vratiti uobičajenom načinu trgovine, putovanja ili kretanja ljudi. Vrlo je važno razmišljati na sljedeći način – sve dok svi ne budu sigurni, nismo sigurni ni mi.”

Osim što mora zajamčiti da i zemlje u razvoju imaju pristup ispravnoj vakcini, Berkley mora razmišljati i o naoko prozaičnim aspektima vakcinisanja, poput pitanja ima li u svijetu dovoljan broj staklenih bočica za njegovo pakovanje.

  • I to nam je predstavljalo problem”, priznao je Berkley. “Zato smo unaprijed organizirali i kupili dovoljno bočica za dvije milijarde doza, koje će, nadamo se biti spremne do kraja 2021. godine”.

Kaže da potencijalni problem, uz staklene bočice predstavljaju i hladnjaci, jer se vakcine mora čuvati na niskim temperaturama.

Profesor Toby Peters, stručnjak za logistiku čuvanja vakcina i reagensa na Sveučilištu Birmingham, pomaže organizacijama poput Gavija da osmisle na koji će način maksimalno povećati postojeće kapacitete za hlađenje u zemljama u razvoju.

  • Nije ovdje riječ samo o hladnjacima za čuvanje vakcina već i o ostalim dijelovima – paletama za transport u avionima, vozilima kojima se ono prevozi do lokalnih skladišta, ali i o motociklima i osobama koje ih raznose direktno do članova lokalnih zajednica. Sve to mora besprijekorno funkcionisati – pojašnjava.

Nastojeći istražiti mogućnost posudbe sredstava za čuvanje vakcine na hladnom, koji će omogućiti realizaciju ovakvog golemog projekta, prof. Peters je već razgovarao s globalnim firmama koje proizvode hranu i piće.

Doktor Charlie Weller, šef Odjela za vakcionisanje pri britanskom Wellcome Trustu, kaže da će zemlje morati postaviti neka otvorena pitanja: “Komu je ova vakcina potrebno? Koje su grupe najrizičnije? Ko ima prioritet?”

  • Naime, prilično smo sigurni da će se prvobitne zalihe vakcine brzo potrošiti, pa ćemo morati donijeti neke teške odluke”.

Weller smatra da će ključni biti snažni zdravstveni sistemi, čiji zdravstveni radnici posjeduju optimalne tehničke vještine vakcinisanja ciljnih grupa.

Svi su naučnici složni u mišljenju da će se neka vrsta učinkovite vakcine na kraju otkriti, no mnogi među njima kažu i da noćima ne spavaju razmišljajući o razmjerima onoga što će trebati poduzeti da bi ono stiglo do milijarda ljudi u cijelome svijetu.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE