KAKO DJETLIĆI OSTANU NEPOVRIJEĐENI IAKO GLAVOM UDARAJU U DRVO

Više od 180 vrsta djetlića, ptice prepoznatljive po karakterističnom udaranju kljunom o stablo drveta, rasprostranjeno je širom svijeta. Nema ih samo na Madagaskaru, Južnom polu i u Australiji.

Ukoliko bi čovjek cijelog dana udarao glavom u deblo drveta kao što to radi djetlić, pretrpio bi ozbiljna oštećenja mozga, jer ljudska lobanja nije anatomski adaptirana da izdrži takve udarce.

Djetlići, međutim, ostaju nepovrijeđeni. Tajna je u anatomiji ove vrste ptica koje spadaju u one sa najtvrđim kljunom, ali i najmekšom lobanjom i mozgom teškim svega nekoliko grama.

  • Sam mozak je zanimljivo postavljen jer je duguljast, i nalazi se u takvom položaju da bi apsorbovao što više udaraca. Ima malo moždane tečnosti tako da se i tim smanjuju potresi i dodatno je oklopljen sunđerastim tkivom pogotovu sa zadnje i prednje strane, kako bi se ti udarci dok on kljuca amortizovali – objašnjava biolog Kristijan Ovari.

Anatomija samog kljuna je takođe vrlo specifična.

  • Zato što djetlić ima taj spoljašnji rožni dio, ima taj unutrašnji koštani dio, kao i sve ptice, ali on ima i jedan međusloj sunđerastog tkiva koji mu već u startu pomaže da malo amortizuje te udarce. Druga stvar, gornji i donji dio kljuna se mogu nezavisno pomjerati – navodi Ovari.

Ublažavanju udaraca, koji nekada dostižu ubrzanje i do 10.000 metara u sekundi, doprinosi anatomija čitavog tijela, kao i dugi ljepljivi jezik kojim mu je obavijena lobanja, a za koji se procjenjuje da je proporcionalno duži od žirafinog.

  • Djetlić kada udari kljunom ne amortizuje samo vrhom kljuna taj udarac, nego od vrha kljuna do vrha repa svim mogućim mišićima i tetivama rasporedi te strahovito jake udarce – dodaje biolog.

Specifičan način ishrane, privlačenje partnera, kao i pravljenje gnijezda za mlade, glavni su razlozi zbog kojih djetlići kljunom udare u drvo između 8.000 i 12.000 puta na dan. Djetlić može napraviti čak 20 udaraca u sekundi, što iziskuje i veliki utrošak energije, pa su ove ptice u stalnoj potrazi za hranom.

  • Zato je dobra stvar što su tu termiti koji se nalaze svuda u šumi, u drveću – jer termiti su vrlo masni, male životinjice, žive u kolonijama tako da se brzo razmnožavaju i to je jedan odličan način da se nadomjesti sva ona hrana koja djetlićima treba – navodi Ovari.

Djetlići su svojevrstan fenomen u životinjskom carstvu i stalni predmet interesovanja naučnika.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PITAJ VUČIĆA SMIJE LI STISNUTI: BURNE REAKCIJE NAKON SASTANKA S DODIKOM

0
Brojne reakcije uslijedile su nakon sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika bh. entiteta Republika Srspka Milorada Dodika.