KAKO POMOĆI DOMAĆOJ PRIVREDI?

Pojavom Korona virusa globalna ekonomija nalazi se na ivici recesije. Posljedično ovo može imati dugoročne efekte na domaću ekonomiju.

Piše: Emerin Ahmetašević

Najveći ekonomski teret snosi realni sektor , odnosno sva preduzeća koja direktno ili indirektno zavise od uvoza sirovina od kojih zavisi stvaranje finalnog proizvoda.

U tom smislu ako bismo posmatrali različite mjere koje poduzimaju entitetske vlasti, najveći fokus trebao bi biti stavljen na osiguran protok roba što se mora osigurati koordinacijom različitih nivoa vlasti.

  • Ono što je nužno uraditi od strane različitih nivoa vlasti  je da se pokuša olakšati poslodavcima kroz prolongiranje rokova plaćanja , smanjivanje nekih instant obaveza po osnovu fiskalnog opterećenja ali svakako unaprijeđenje komunikacije između bankarsko-finansijskog sektora koji je likvidan i stabilan i realnog sektora koji je u krizi.“ – kaže ekonomski ekspert Admir Čavalić.

Upravo poslodavci zbog svega ovoga zamjeraju  federalnoj vladi. Mjere za spas ekonomije i privrede koje je ponudila federalna vlada su nedovoljne – upozoravaju poslodavci. 

Prema njihovim riječima, ugroženi su procesi rada i deseci hiljada radnih mjesta u kompanijama zbog pandemije korona virusa. Predstavili su i plan hitnih mjera:

–      Formiranje Kompenzacionog fonda iz domaćih i stranih sredstava za refundiranje dijela troškova radnika koji će ostati bez posla,

–      Definisati način zajedničkog snošenja troškova cijene rada,

–      Hitno donošenje moratorija za pravna i fizička lica za otplatu kredita,

–      Smanjenje i odlaganje plaćanja komunalnih usluga za vrijeme trajanja vanrednog stanja,

–      Smanjenje i odlaganje troškova plaćanja najma poslovnih prostora i komunalnih taksi od strane organa lokalne zajednice,

–      Definisanje parafiskalnih nameta koji će se smanjiti ili ukinuti dok traju vanredne okolnosti,

    Ispitati mogućost smanjenja cijene ili odgađanje plaćanja troškova energije.

Fiskalna stabilnost BiH nije ugrožena – potvrdio je državni ministar finansija Vjekoslav Bevanda. Institucije, kaže Bevanda, kontrolišu situaciju.

  • Ni u uvjetima kada nije usvojen budžet za ovu godinu nije izgubljena kontrola i uspjeli smo donošenjem važnih odluka ovih dana da organiziramo rad s postojećim sredstvima. Bilo bi mnogo lakše da je usvojen budžet kojeg smo jučer uz prikupljena mišljenja uputili Generalnom tajništvu Vijeća ministara i očekujem da ćemo već na narednoj sjedici uspješno okončati svoj dio posla i usvojiti ga.“

Bankarski sektor u federaciji je visoko likvidan i kapitaliziran, a sigurnost bankarskog sektora na iznimno visokom nivou – obavještavaju iz Agencije za bankarstvo.

  • Kao potvrda navedenog, učešće novčanih sredstava u ukupnoj imovini bankarskog sektora na dan 16. marta 2020. godine je veća od 30 posto, što daje značajan prostor bankama u Federaciji BiH da na zadovoljavajući način upravljaju likvidnošću u dužem vremenskom periodu.“ – stoji u Saopštenju Agencije za bankarstvo FBIH.

No i usprkos svim obećavajućim finansijskim prognozama u Federaciji, postavlja se pitanje – kako spasiti domaću privredu?

  • Najznačajnije što državni nivo vlasti može uraditi u ovom trenutku je da pokrene korespodenciju sa MMF-om i Svjetskom bankom kako bi se što prije deponovala sredstva iz inostranstva za pomoć pri saniranju posljedica koronavirusa na bh.ekonomiju.“- kaže Čavalić.
  • Ono s čime se ne trebamo igrati je i potezati to pitanje je Centralna banka. Ona je garant monetarne stabilnosti BiH. Pitanje obavezne stope rezerve nema u ovom trenutku veze s aktuelnom likvidnošću našeg bankarskog sektora, naročito u Federaciji gdje većina banaka u inostranom vlasništvu. Ne treba potezati to pitanje jer nas može voditi opasnim stazama čije posljedice ne znamo – kaže Čavalić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

NAJMANJI IZNOS U POSLJEDNJE ČETIRI GODINE: DIJASPORA POSLALA LANI U BIH...

0
Dijaspora je poslala u Bosnu i Hercegovinu 2,5 milijardi KM (oko 1,28 milijardi eura) 2020. godine, što je za skoro pola milijarde KM (255,6 miliona eura) manje nego godinu ranije i najmanji iznos koji je stigao u posljednje četiri godine.