KAKO SE BORITI PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA: KOD NAS JE JOŠ UVIJEK SRAMOTA BITI ŽRTVA

U današnjem izdanju emisije "Dobar dan BiH" gošće su bile Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu, članica Udruženja Žena BiH Mostar Arnela Buzaljko, direktorica sigurne kuće "Medica" iz Zenice Sabiha Husić i Fatima Bećirović iz Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine.

Sa njima smo razgovarali o nasilju nad ženama, s akcentom kako pomoći ženama koje su žrtve nasilja, te kako ga spriječiti.

Hodžić-Lemeš je kazala kako se ona sa pričama o zlostavljanjim ženama susreće svakodnevno.

  • Te priče su dio našeg posla i našeg života. Bavim se nasiljem i direktno radim sa žrtvama nasilja već 18 godina i zaista imam puno iskustva. Svaka priča je jedinstvena, specifična i nesretna za svoj način. Profesionalci se najlakše sa tim suočavaju, ako imaju podršku kroz superviziju i sretna sam što kroz našu organizaciju imamo mogućnost supervizijskog rada koji nam pomaže – kaže Hodžić-Lebeš.
Foto: Hayat

Pojašnjava da to svakako ostavlja traga i nije jednostavno slušati svakodnevno bolne priče.

  • U svim pomažućim profesijama vrlo je izazovno raditi i potreban je supervizijski rad da bi se to moglo. Lično mi najteže pada rad sa djecom koja su bila direktno izložena nasilju. Vodimo sklonište za žene i djecu koje su žrtve porodičnog nasilja od 2000. godine i sklonište za djevojčice od 12-18 godina i djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta i silovanja, porodičnog nasilja. Najteži dio mog posla je upravo rad sa djecom i djevojkama, žrtvama incesta. To je bolna i najveća tajna i jako malo prijava imamo i dešava se. Npr. u našoj Sigurnoj kući prošle godine smo imali tri slučaja prijavljena incesta i tri djevojčice su smještene tu. To su najteži slučajevi za mene lično – napominje naša sagovornica.

Arnela Buzaljko nam je kazala da u javnosti nema svijesti o obimu problema.

  • Čovjek nikako ne može da se navikne na scene mučenja i zlostavljanja, koja je svaka potresna na svoj način. Kada pričamo o nasilju, što se dešava nedovoljno često, statistika je grozna, ali brojevi se ne znaju koji su stvarni. Svaka druga žena u BiH, starija od 15 godina je u svom životu doživjela barem jedanput neki oblik nasilja i to je strašno. Razloga zašto se o tome nedovoljno priča je mnogo. Mislim da je najjači razlog je što smo mi neka sredina u kojoj se mnogo nekih, u svijetu neprihvatljivih obrazaca ponašanja, kod nas tretiraju kao normalni i ne prepoznaju se kao čin nasilja – kaže Buzaljko.
Foto: Hayat

Dodaje da je mnogo puta izgovorila rečenicu da je “kod nas još uvijek sramota biti žrtva, a nije sramota biti nasilnik”.

  • Žene koje dožive neku vrstu nasilja radije izaberu da to ne kažu, jer ih je stid, okoline, stigmatizacije, šta će biti kasnije. Šta će biti kada sazna komšiluk, rodbina, kako će se u djecu upirati prstom, strah za ekonomsku egzistenciju. Mnogo tih žena je ekonomski ovisno o svojim bračnim drugovima i onda dođete u situaciju da se razmišlja, “šta da uradim, ako ga prijavim, idem u sigurnu kuću i šta onda”? I na kraju se kaže “pretrpjet ću zbog svoje djece, ali šta onda”? Treba tim ženama podvući da ne čine djeci uslugu i trpe to – naglašava.

Pojasnila je zbog čega se još uvijek u BiH malo priča o nasilju nad ženama.

  • U BiH je politika još uvijek tema “in” i prisutna je na svakom mediju i to je isplivalo kao najvažnije i potisnulo po meni neke mnogo važnije teme, poput ove – ističe.

Sabiha Husić iz “Medice” nam je kazala skoro tri decenije radi NVO Medica.

Foto: Hayat
  • Još davne 1995. godine smo u našu sigurnu kuću primili prvu žrtvu, djevojčicu, i radilo se o incestu. I danas je teško pričati o tom obliku nasilja i samo možemo zamisliti kako je to bilo tek na početku. Bavimo se traumom i posljedicama nasilja, ali nikako da nađemo adekvatnu strategiju i prevenciju svih oblika nasilja, pa i da zaštitimo svoje mentalno zdravlje, nekako sve je to sporadično – ističe nam Husić.

Osvrnula se i na finansiranje nevladinih organizacija, i kazala je da su još uvijek usmjerene na međunarodne donatore.

  • Pitanje traume, nasilja nikako ne može biti odgovornost međunarodne zajednice, već tu odgovornost treba preuzeti lokalna zajednica, potom kanton, entitet, pa država BiH, jer svi građani su danas stručnjakinje, a sutra možemo biti u drugoj ulozi. Država mora konačno da preuzme odgovornost i obezbijedi sve potrebne mjere za rad i pomaganje ovim osjetljivim kategorijama – dodaje.

Fatima Bečirović je kazala da država BiH mora pružiti podršku kako nevladinim organizacijama, tako i ostalima koji su specijalizirani za pomoć i podršku žrtvama nasilja.

Foto: Hayat
  • Ako govorimo sa današnjom situacijom i onom prije 15 godina, možemo biti zadovoljni u smislu napretka koji smo ostvarili i pomaka koji se dogodio. Mislim tu na usvajanje svih zakonskih propisa, odnosno definiranja krivičnog djela, uvezivanjem institucija na način potpisivanja protokola o saradnji svih relevantnih institucija BiH i nevladnih organizacija, možemo reći da se situacija pomakla s mrtve tačke i da posljednjih 10-15 godina je napravljen veliki pomak i zakoni postoje te da se primjenjuju – ističe.

Dodaje da su neki slučajevi kvalitetni riješeni, ali da nažalost ima onih koji nisu.

  • Prije svega mislim u kontekstu provođenja cijele procedure i sigurno da postoje određeni propusti, usudila bih se reći pojedinaca, ne samo institucija – zaključuje Bečirović.

(Aldin Tiro)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

PRIPREMATE SE ZA SEHUR, RAZMIŠLJATE ŠTA JESTI, EVO NEKOLIKO SAVJETA

0
Ramazanski post počinje od zore i traje do zalaska Sunca. Vrijeme pred zoru u kome se muslimani jelom spremaju za sljedeći dan posta naziva se imsak, a samo jelo pred početak posta je sehur.