KAKO SE ŠKOLUJU MIGRANTI U BIH: KARIMA JE DJEČAK IZ IRANA, KOJI JE OVDJE ZAVRŠIO OSNOVNU, A ZATIM UPISAO I SREDNJU ŠKOLU

Migranti koji prolaze kroz BiH balkanskom rutom često se zadrže po godinu i više u našoj zemlji. Maloljetnici među njima na normalan život čekaju dok ne stignu u EU, ali dok borave u kampovima u BiH, imaju mogućnost i da se školuju.

Od 2019. godine, kada je u punom jeku počela migrantska kriza sa žarištem u Unsko-sanskom kantonu, pa do danas, kroz osnovne škole USK-a prošlo je oko 1.560 dječaka i djevojčica iz izbjegličke/migrantske populacije.

OBOSTRANA KORIST

  • Želimo zahvaliti Ministarstvu obrazovanja USK-a i svim školskim zajednicama, koje provode program uključenja djece izbjeglica i migranata u redovni obrazovni sistem, što odgovornim djelovanjem demonstriraju kako je moguće osigurati provođenje prava na obrazovanje za svu djecu, uključujući djecu migrante i izbjeglice, te aktivno rade na uklanjanju barijera između migrantske populacije i lokalne zajednice, zahvalili su im iz međunarodne agencije za brigu o djeci Save the Children.

Kada su prvi put djeca iz migrantske populacije trebala da krenu sa domaćom djecom u učionice Osnovne škole Brekovica kod Bihaća, vijeće roditelja i lokalna zajednica su izrazili bojazan za sigurnost vlastite djece, imajući u vidu povećanu stopu kriminala i nasilja praćenih migrantskom populacijom. Međutim, Ministarstvo obrazovanja USK-a je bilo neumoljivo, a ubrzo se ispostavilo da su strahovanja bila neutemeljena te su novi učenici lijepo prihvaćeni. Integracija u školama nastavljena je i tokom raspusta, u radionicama ljetne škole, na nekim od najljepših lokacija u Bihaću. Djeca iz migrantske populacije sve vrijeme su imala uspješnu distrakciju od teškog izbjegličkog stanja koje imaju u BiH, a sve što dodatno nauče je bonus.

  • Duboko smo uvjereni da je njihov boravak u školskoj klupi donio obostrane koristi i za djecu iz USK-a, kao i za djecu u pokretu, kroz učenje jednih o drugima i sklapanje prijateljstava, profesionalni rast i razvoj obrazovnih profesionalaca koji nisu dopustili da jezičke i druge barijere budu prepreka da nađu način da podučavaju djecu, ali i širu lokalnu zajednicu u cjelini, rekla nam je Andrea Žeravčić, direktorica organizacije Save the Children za sjeverozapadni Balkan.

Inače, djeca, roditelji te ostali migranti u BiH se ne zadržavaju dugo. Tek poneki završe jednu školsku godinu pa upišu sljedeću, većina ih u školi proboravi samo nekoliko mjeseci, prije nego uspiju otići preko granice u EU, a oni koji se najteže snalaze znaju se zadržati i po nekoliko godina. Ove školske godine desio se prvi slučaj gdje je dječak iz migrantske populacije ovdje završio osnovnu, a zatim upisao i srednju školu.

MLADI INFORMATIČAR

Radi se o slučaju šesnaestogodišnjeg Karima, dječaka iz Irana, koji je ove školske godine upisao srednju Elektrotehničku školu u Bihaću, smjer računarstvo.

  • Moja je želja da nakon školovanja pronađem dobar posao i preuzmem brigu o svojoj porodici, izjavio je Karim prilikom dolaska u učionicu i upoznavanja novih školskih drugova, drugarica i profesora.

Proceduru upisa i odabir škole koju je dječak želio pratilo je i Ministarstvo obrazovanja USK-a. Karimovi roditelji su također prisustvovali upisu i jako su sretni i zahvalni organizaciji Save the Children na podršci koju su primali do sada.

  • Upravo je ovo primjer pozitivne prakse, uključivanja dječaka i djevojčica u pokretu u redovni obrazovni sistem u Unsko-sanskom kantonu, te pokazatelj koliko dodatnih koristi obrazovanje donosi njihovoj uspješnoj integraciji u zajednice u kojima borave, kao i smanjenju barijera koje se mogu javljati između lokalne zajednice i populacije u pokretu, napomenula je Žeravčić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OVI MITOVI O JEDINCIMA NISU TAČNI

0
Često se za jedince misli da su usamljeni, sebični, razmaženi i da, istovremeno, žive u svijetu jednoroga i duga, jer je sva pažnja na njima. To nije istina.