KAKO SU ŠKOLE U SVIJETU DOČEKALE POVRATAK UČENIKA U KLUPE

Za pojedine, poput američke sekretara za obrazovanje Betsi Devos, rješenje bi mogla biti nastava napolju, što se, kako je navela, radilo u doba epidemija tuberkuloze i gripa ranih 1900-ih, čak i po hladnom vremenu.

Ključnu riječ o tome da li će škole biti otvorene ili će organizovati onlajn nastavu imale su vlasti američkih država pojedinačno.

Kako piše New York times  97.000 djece u SAD testirano je pozitivno na kovid 19 u posljednje dvije nedjelje jula – dok je ukupno 338.000 zaražene djece do sada prijavljeno u zemlji. U Izraelu je, prenose tamošnji mediji, „drugi talas“ infekcija direktno povezan sa otvaranjem škola.

U zavisnosti od države, u Americi se primjenjuje više modela nastave – od online do klasičnog modela koji podrazumijeva nova pravila: razmaknute klupe, mjerenje temperature đacima na ulazu u školu, ručak u manjim grupama, od učenika se zahtjeva da nose maske, a nužno je i da se školske prostorije često dezinfikuju.

Obrazovne ustanove širom SAD u načelu su počele rad tokom augusta, što je izazvalo oprečne reakcije budući da je epidemija još prisutna u zemlji. Veći gradovi, među kojima su Čikago, Hjuston, Los Anđeles i Majami, odlučili su se zasad za online nastavu.

Međutim, grad New York, koji je objavio da razmišlja o hibridnom modelu po kojem bi djeca dolazila u školu jedan do najviše tri dana u sedmici, još nije potvrdio kako će nastava izgledati u septembru za 1,1 milion učenika.

S druge strane, guverneri republikanskih saveznih država traže da se svi učenici vrate u učionice, u skladu sa stanovištem predsjednika Donalda Trampa, koji smatra da se „ne može u edogled zaustaviti 50 miliona djece da idu u školu“, te da je „ponovno otvaranje škola od presudnog značaja kako bi roditelji mogli da rade i obezbjede svoje porodice“.

Tako su odlučile vlasti država Misisipi, Džordžija, Tenesi i Indijana, gdje je školska godina počela u augustu. U roku od dvije nedjelje, kako navode tamošnji mediji, prijavljeni su i prvi slučajevi zaraze. Sistem javnih škola u Njujorku, najveći u SAD, kaže da će automatski zatvarati učionice ili škole na 14 dana, u zavisnosti od broja zaraženih.

Tanjug

Poput Trampa, i britanski premijer Boris Džonson smatra da su škole „posljednja stvar“ koju bi vlada želela da zatvori. Rekao je da je bolje za zdravlje djece, mentalno blagostanje i obrazovne perspektive ako se „svi“ vrate u školu sa punim radnim vremenom, dodajući da je to „moralna dužnost“.

Škole u Škotskoj otvorene su od sredine augusta, dok će one u ostatku Britanije početi da rade mjesec dana kasnije. Preovlađuju fazni pristupi koji daju prvenstvo mlađim razredima koji se prvi vraćaju u školske klupe.

Ilustracija

Britansko ministarstvo za obrazovanje izražava očekivanja da se sve škole u na jesen otvore sa punim radnim vremenom. Jer, kako ističe tamošnji ministar obrazovanja Gavin Villijamson, „malo je dokaza da se virus korona prenosi u školama“.

Sačinjene su smjernice u slučaju pojave zaraze u školama kada će biti primjenjivan sistem rada – jedne nedjelje idu u školu, druge ne idu.

Ilustracija

Školama je naloženo da djeca treba češće da peru ruke, da nastavnici promovišu adekvatne higijenske navike, održavanje socijalne distance. Pohađanje škole, kako se navodi, biće obavezno od jeseni, osim ako učenici ili bliski kontakt ne prijave simptome ili ne budu pozitivni na testu.

Ilustracija

U suprotnom, izostanak zdravog učenika biće novčano kažnjiv. Britanske vlasti su spremne na brojne kompromise, poput recimo zatvaranja pabova zarad otvaranja škola. „Pitanje je prioriteta“, kaže Graham Medli, profesor na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.

  • Da li mislimo da su pabovi važniji od škola?“, pita Medli. Trenutno se razmatra uvođenje obaveznog nedjeljnog testiranja nastavnika i učenika čak iako nemaju simptome. Ukoliko dođe do razbuktavanja zaraze, lokalnoj zajednici biće podijeljeni računari a oni će ih proslijediti porodicama đaka slabijeg imovinskog statusa kako bi mogli pratiti nastavu online.

Više od 40 škola u Berlinu, manje od dvije nedjelje od kada su počele da rade, prijavile su da su njihovi učenici ili nastavnici zaraženi, potvrdile su njemačke vlasti. U karantinu su stotine učenika i nastavnika osnovnih i srednjih škola, kojih u Berlinu ima više od 820.

Učenici moraju da nose zaštitne maske u hodniku, tokom odmora i prilikom ulaska u učionicu, ali ih mogu skinuti u klupama. To, međutim, nije slučaj u pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, gdje su učenici i nastavnici u obavezi da nose maske sve vrijeme.

Ostatak Njemačke pažljivo je pratio iskustva iz, kako su nazvali, „velikog eksperimenta“ savezne države Meklenburg-Zapadna Pomeranija, gdje su učenici početkom augusta počeli da pohađaju redovnu nastavu.

Ilustracija

U 16 njemačkih saveznih država ljetnji odmor pada u različito vrijeme, u periodu od juna do septembra, kako ne bi svi đaci u isto vrijeme imali raspust. Pokrajina Meklenburg-Zapadna Pomernija je ove godine bila prva na spisku otvaranja škola zbog najmanjeg broja slučajeva zaraze.

Od ponedjeljka do petka učenici pohađaju normalno nastavu, sa najmanje četiri ili pet časova dnevno, a uredno se održavaju i časovi muzičkog i fizičkog. Cilj je da se različite grupe učenika po mogućnosti ne sreću, iako je unutar samih grupa fizička distanca nepotrebna.

Da bi se osiguralo razdvajanje grupa, časovi za pojedine grupe održavaju se sa vremenskim razmakom. Grupe će imati svoje odvojene „sektore“ u školskim dvorištima, garderobama i u menzama.

Institut Robert Koch foto RKI

Ovakvo strogo razdvajanje grupa u školama preporučio je i berlinski Institut Robert Koh, vladina agencija za kontrolu i prevenciju bolesti. Direktor tog instituta Lotar Viler naglasio je da je sada važno i da se osigura solidarnost razrednih zajednica, pošto se tako može smanjiti rizik zaraze.

Pozdravljanje direktnim fizičkim kontaktom je zabranjeno, učenicima je sugerisano da izbjegavaju da dodiruju lice rukama kao i da dodiruju rukohvate na stepeništima. Poslije svakog časa učionice se provjetravaju.

Dezinfekciona sredstva neće biti raspršivana, već će se dodavati u vodu za pranje. Nastavnici će moći besplatno da se testiraju na koronavirus, prenosi DW. Zamisao je da i u slučaju zaraze samo određena grupa bude eventualno upućena u karantin, a da ostali nastave da pohađaju nastavu.

EPA-EFE/IGOR KUPLJENIK

Prvi put od strogog proljetnog karantina u Italiji se planira otvaranje škola 14. septembra pod nizom uslova i sa posebnim oprezom.

Kako piše tamošnja štampa, vlada u Rimu ulaže milijardu eura u škole kako bi bili ispunjeni svi propisani uslovi za sprječavanje zaraze u školama. Najavljeno je zapošljavanje dodatnog nastavnog osoblja (50.000) jer je cilj da se zacrtano realizuje kako treba.

Djeca u školama, po planu, sjedit će na metar udaljenosti podeljeni u manje grupe unutar razreda u koji neće dolaziti svi odjednom. Kad god vremenske prilike budu dopuštale, italijanski školarci će slušati nastavu na otvorenom.

Maske će nositi i učitelji i đaci, a u izradi su dodatna dva miliona školskih klupa koje će biti isporučene školama kako bi se postigla optimalna distanca među djecom tokom nastave.

Takozvani „korona semafor“ je plan vodilja za škole za početak nastavne godine u Austriji.

Ono što važi za sve, kako bi škole ostale u „zelenom“ na semaforu, jesu mjere poput maksimalnog održavanja nastave na otvorenom kad god to vrijeme dopušta, često provjetravanje učionica, nošenje maski pri ulasku i izlasku iz škole i bez druženja učenika iz različitih razreda.

Semafor će biti „žute“ boje onda kada se poveća broj zaraženih, što će značiti obavezne maske i izvan učionica. „Narandžasto“ znači brže širenje virusa kada će stariji učenici biti prebačeni na „hibridno učenje“ – kombinacija škole kod kuće i odlaska u školi. „Crvena“ situacija podrazumeva potpuno prebacivanje na online nastavu.

Među evropskim zemljama koje su pokazale da imaju najdetaljnije planove za jesenje funkcionisanje škola su skandinavske zemlje koje imaju takozvane zelene, žute i crvene modele.

Pixabay

Zeleno znači da se nastava u školama odvija kao da virusa uopšte nema. Trenutno se u većini škola u Skandinaviji primjenjuje žuti model, po kojem je fizički kontakt minimalan, a naročito se vodi računa o higijeni. Crveni model će biti uveden ako dođe do veće epidemiološke krize. Broj učenika koji dolaze u škole tada će biti smanjen na minimum, a ostali će nastavu pratiti od kuće.

Pixabay

U Norveškoj koriste takozvani žuti model, a na školi je da preduzme sve mjere kako bi se fizički kontakt među učenicima sveo na minimum. Škole se dezinfikuju više puta na dan, a veliki je akcenat i na higijeni nastavnika i đaka.

Ilustracija

U Danskoj je nastava organizovana tako da u školu nikada ne dolaze svi odjednom, već po nekoliko razreda u isto vrijeme. U učionici može biti do 12 učenika u klupama koje su razmaknute dva metra a u školu ulaze na razne ulaze.

Maske nisu obavezne a ruke se peru na svakih sat i po.

U Španiji razmak među učenicima mora biti 1,5 metara. Za vrijeme malih i veliki odmora obavezan je boravak na otvorenom. Maske su obavezne za sve.

Ilustracija

Jednom dnevno učionice se čiste i dezinfikuju, a toaleti tri puta dnevno.

U Sloveniji se primjenjuju četiri modela sa dva podmodela. Model A podrazumijeva da svi idu u školu, model B, koji je trenutno na snazi, znači da se učenici školuju u školi uz epidemiološke mjere. Model C znači da samo niži razredi idu u školu, a D da svi prate nastavu online.

Ilustracija

Nova školska godina u Rusiji počinje u redovnom terminu prvog dana septembra na uobičajen način – puno radno vrijeme, uz poštovanje svih sigurnosnih mjera uvedenih zbog pandemije virusa korona. Nošenje medicinskih maski u zatvorenom prostoru je obavezno, dok će nastava fizičkog biti održavana na otvorenom. U svakoj školi će do 14. septembra biti prisutan medicinski radnik.

Nastava u svim školama u Hrvatskoj počinje 7. septembra. Plan je da učenici idu na nastavu u svim školama uz određene mjere zaštite – pojačana higijena, ako nije moguće organizovati razmak od 1,5 metara, učenici ili učitelji treba da nose maske ili se razredi djele na grupe. Maske za učitelje i nastavnike su obavezne i u situacijama ako učenik razvije znakove bolesti tokom boravka u ustanovi.

Pixabay

U Francuskoj i Poljskoj insistiraju da učenici obavezno dolaze u školu. U Francuskoj je škola počela 24. augusta, a u Poljskoj nedjelju dana kasnije. U Francuskoj nisu smanjivali broj učenika u razredu, a preporuka je da se drži distanca od jednog metra. Maske su obavezne za starije od 11 godina. Dolazak u školu je obavezan, a roditelji su dužni da mjere temperaturu deci i ukažu na eventualnu pojavu sumnjivih simptoma.

Kina će mjeriti temperaturu svakom učeniku koji dođe pred školu, kada će im biti skenirane i zdravstvene knjižice. Maske su obavezne za sve, a roditeljima je zabranjen ulazak u školu.

Južna Koreja je krajem augusta riješila da zatvori većinu škola u Seulu i okolnim područjima i prešla na online učenje, kako bi se spriječilo dalje širenje virusa korona.

Školska godina u Meksiku je počela online za oko 30 miliona đaka. Nastava obuhvata djecu uzrasta od četiri do 18 godina koja pohađaju javne škole. Privatne škole takođe organizuju nastavu na daljinu.

U Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji početak školske godine odložen je za 1. oktobar.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ZAŠTO JE SIVA BOJA HIT U ENTERIJERU?

0
Ukoliko ste ljubitelj enterijera, vjerovatno ste primijetili da su sivi tonovi postali jedni od omiljenih kada su u pitanju neutralne boje. Bež i boja hrastovine i dalje važe za najzastupljenije u domovima, međutim siva donosi osvježenje koje smo čekali. Bilo da se odlučite za hladne tonove ili za greige, nećete pogriješiti, a ukoliko ostanete sa nama i u nastavku otkrićete zašto.