Generacija koja je odrastala gledajući klasične crtane filmove poput onih iz produkcije Warner bradersa zahvaljujući njima stasala je u kulturno pismene ljude, piše autorka Eni Holmkvist za portal Intellectual Take Out.
Ovi crtani filmovi djeci su pružali više od puke zabave. Upoznali su ih sa ključnim referencama opće kulture, naročito u oblasti literature i muzike.
Iz Duška Dugouška djeca su mogla da saznaju za Stivensonovu priču o Džekilu i Hajdu, da čuju citate i vide scene iz Šekspirovih komada, a teško je naći klasično muzičko djelo koje nije korišteno kao podloga za neki od crtanog filma iz tog vremena. Svakodnevno slušanje Listovih rapsodija i Šopenovih valcera zauvijek je ove melodije urezalo u dječije mozgove.
Crtani filmovi prepunih citata iz klasične umjetnosti pružili su djeci okvir, polazište za kasnije razumijevanje književnosti i muzike, čak i kada te osnove djeca ne bi dobila u školi, smatra ona, pišu Detinjarije.com.
Danas, nasuprot tome, crtani filmovi ne usmjeravaju djecu na otkrivanje kulturnog blaga prethodnih generacija, već su isključivo okrenuti fantaziji ili sadašnjem vremenu.
- Ni škole ni crtani filmovi danas ne predaju baklju znanja i kulturne pismenosti. Da li je to jedan od razloga za apatiju i površnost savremene generacije? – pita se autorica.
