KAMBEROVIĆ ZA HAYAT: OSIM KRVI, ČETNICI NA PROSTORU BIH NIŠTA DRUGO NISU OSTAVLJALI IZA SEBE

Djeca koja veličaju četnike, i to u Srebrenici. Nije pretjerano reći da je to zastrašujuće. Pokušali smo činjenicama objasniti zašto.

Piše: Edina Bakić

Naš gost u studiju u emisiji „Dobar dan BiH“ bio  je historičar, profesor doktor Husnija Kamberović.

Na pitanje naše voditeljice, ko su četnici, odgovorio je:

  • Kada govorimo o četnicima onda trebamo definirati četnički pokret u vrijeme Drugog svjetskog rata. Taj pokret je bio fašistički, i pripadnici četničkog pokreta u BiH su napravili neviđene zločine. Jako je važno imati u vidu četnički pokret u Drugom svjetskom ratu, koji je bio različit pokrte na području Jugoslavije. Taj pokret je u Srbiji je nanio manje zločina nego na poodručju  BiH, i ništa drugo nisu ostavljali iza sebe osim krvi.
Hayat

Pojam “četnik” mijenjao se kroz historiju.

  • Danas imamo pokušaj identifikacije sa četnicima, znači kreiranje sasvim nove slike četnika, jedna revizionistička slika. Pokušvaju se nametnuti kao heroji za nacionalna prava, i oni se sa takvima idedentifikuju. Oni su borci za nacionalna prava u njihovim očima, ali ne kao zločinci. Nisam siguran da li ta djeca znaju  šta promioviraju.
  • Zabrinjavajuće je zato što pokazuje koliko je naše školstvo loše i revizionističko, i nastavnici se oslanjaju na to da četnici nisu bili fašisti nego anantifašisti. O četnicima kao herojima se počinje pričati u porodicima, jer djeca ne mogu znati da su oni nešto dobro. To pokazuje kako smo došli na stupanj da li će se djeca ili ljudi oprejedeliti za dobro, a ne za zlo. Ako djeci dajemo mogućnost da se opredjele za zlo jer smo im to predstavili kao dobro, onda je to zabrinjavajuće, zato nemamo perespektive – istakao je profesor.

Pod okriljem pojma “četnik”, koji se veliča kao heroj, ova zemlja je natopljena krvlju. Toj historiji iz devedesetih svjedoče generacije koje su to preživjele, a šta kada te generacije nestanu?

  • Bojim se da se mogu stvarati generacije koje će biti spremne da stavaraju nove ratove. Trebamo djeci pokazati da rješenje nije prespektiva zla, nego dobra. Roditelji ne mogu djecu učiti da je zlo dobro, kada su sami to vidjeli – pojasnio je Kamberović.

Od septembra 2018. godine osnovci u bh. entitetu RS i osnovci iz Srbije uče iz istih udžbenika nacionalnu grupu predmeta (I jezik, geografiju i poznavanje prirode i društva u nižim razredima), što znači da istu historiju uče djeca u RS-u i Srbiji.

  • To je problem zato što je školstvo u Srbiji idelogizirano, i njihovi udžbenici su u tom duhu. Sve je to opasno jer se isti procesi nisu odvijali u Srbiji i BiH. Kod njih su četnici proglašeni kao antifašisti, a oni to nisu i vlast bi trebala reagovati na to – navodi profesor.  
  • Moramo imati u vidu da su to djeca u osnovnoj školi i da nisu vjerovatno imali pojma šta govore i kakve poruke šalju. To je problem i u drugim djelovima BiH, i nama treba temeljita reforma školskog sistema, i možemo vidjeti da smo u krizi. Ukoliko želimo bolje društvo, trebamo raditi na reformama – dodao je on.  

Na pitanje, kako je moguće da je Draža Mihailović mladima heroj, zvijezda vodilja, kako je jedne prilike na svom Facebooku profilu napisala mlada političarka iz manjeg bh. entiteta, Jelena Trivić, zastupnica PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a, profesor kaže:

Hayat
  • Draža je zapravo nametnut kao heroj, i kroz revizionistički pristup i još se pokušava tako nametnuti. Ako se prisjetimo „Ravne gore“ Draža je predstavljen kao miran, staložen i dobrica, i tako se nameće slika četnika kao antifašista, i zato se Draža promovira kao heroj. Ukoliko sve to imamo u vidu postaje jasno da promoviranje Draže Mihailovića kao heroja, nije rezultat pojedinca, nego rezultat države Srbije, i mi bi trebali raditi na tome da na miran način dokažemo da nije tako – kaže profesor.

OSCE, koji je vodio reformu obrazovanja u BiH, nametnuo je embargo na teme iz 1990-tih, uz obrazloženje da istraživanje historijskih tema podrazumijeva naučno analiziranje i dogovor, uključujući i dogovor o izvorima, kako domaćim, tako i međunarodnim.

  • Ja ne podržavam nikakvu vrstu embarga, i mislim da djeci ne treba predavati o tome. Djecu treba učiti, sve te strahote  treba pokazati da je rat nešto u šta ne treba ulaziti. Ako vi ne predajete djeci o tome šta de dešavalo u Srebrenici i Sarajevu, sada kada mogu vidjeti na internetu, zato treba naći normalan način kako to im reći, na normalan i prihvatljiv način kroz obrazovanje. Djeci ne treba to zabranjivati, nego pričati na primjeren način. U udžbenike ne bi trebali ulaziti sadržaji koji nisu kroz historiju račišćeni – zaključuje Kamberović.

Prošle godine na dženazi u Potočarima na 24. godišnjicu genocida u Srebrenici, visoki predstavnik je vrlo jasno poručio kako će se zalagati za usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida u BiH. Znamo da su u državnom parlamentu svi pokušaji izmjene zakona propali. Na pitanje, misli li da će Valentin Inzko ovoga puta ispuniti obećanje, kaže:  

  • Ja bih volio kad bi ispunio obećanje, ali mislim da će opet izraziti zabrinutost. Bilo bi dobro kada bismo mogli usvojiti jedan takav zakon, ali bojim se da smo još daleko od toga, i bojim se da Inzko ima dovoljno hrabrosti da uđe u to. Međunarodna zajednica bi mogla to rješiti na normalan način, ali nisam siguran da žele ići u tom pravcu.

Na pitanje,  šta bi usvajanje zakona, odnosno izmjena krivičnog zakona, u konačnici promijenilo u našoj zemlji, odgovara.

  • Ne znači da bi sve krenulo u boljem pravcu. Svjedočimo činjenici da se ne poštuju odluke Ustavnog suda, i zato nam je važnije stavranje atmosfere, normalne. Ukoliko budemo gradili osjećaj da su četnici zlo, to bi bilo dosta efwtektnije za naše društvo nego sam zakon.

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

ASTRONAUTSKE ČIZMICE S DEBELIM ĐONOM ZA KOJE KIŠA I SNIJEG NEĆE...

0
Iako su klasične chelsea čizme već godinama jedan od najpopularnijih parova obuće u hladnijim mjesecima godine, one su prošle sezone doživjele pravi boom, a potražnja za njima, čini se, ne jenjava.