KAPO U DDBIH: SVE BUDŽETE U BOSNI I HERCEGOVINI PUNI REALNI SEKTOR

Pandemija je umorila svakog pojedinca, a posebno ekonomiju koja stvara dodatni teret pojedincu u društvu.

Često čujemo pozive na odgovornost, kako je potrebno da vršimo često fezinfekciju ruku, nosimo maske i održavamo fizičku distancu, izbjegavati masovna okupljanja, međutim da li je to dovoljno? Kako bi se sačuvali od koronavirusa to je jedino što u ovom trenutku možemo učiniti, za ublažavanje stanja koje dolazi nakon koronavirusa potrebno je učiniti mnogo više.

Potrebno je promijeniti svijest, djelovati moramo u svakom segmentu društva. Danas govorimo o segmentu koji nesumnjivo može vratiti ekonomiju Bosne i Hercegovine u ovom teškom vremenu “na noge” – kupovina i korištenje domaćih proizvoda.

Tim povodom gost emisije Dobar dan BiH bio je Admir Kapo, predsjednik udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“.

Pandemija je napravila problem cijelom svijetu ne samo u Bosni i Hercegovini. Cijela ekonomija ide u jednu vrstu preslaganja. Onu ekonomiju koju pamtimo od početka do pandemije a i ovu koju ćemo imati poslije a i ona koju ćemo imati neće biti iste, jer je već dosta firmi u cijelom svijetu pa i kod nas koje nisu mogle ovo da izdrže, a nažalost ne znamo kad je kraj svemu ovome tako da ne mogu neki planovi bez obzira koliko god nekad izgledalo stanje i dobro da se to smiruje, kaže Kapo.

Uprkos trenutnoj situaciji izrazio je nadu da ćemo kao narod  uspjeti i ovo iskušenje prevazići.

  • Vidite šta se dešava kod nas u Kantonu Sarajevo u zadnjih desetak dana, dvije sedmice samo jednom eksplozijom tog virusa i veliki broj zaraženih automatski napravi poremećaj.  Nadam se da ćemo mi kao narod i ovo iskušenje proći i da ćemo izaći i jači ali trebamo zaista dati svi doprinos, u svim segmentima društva.

Ono što se u javnosti može vrlo često čuti, posebno u Kantonu Sarajevu u trenutku kada je najavljen lockdown, Kapo je potvrdio da od prvog lockdowna uslužne djelatnosti su te koje su pretrpile prvi udar.

  • Sami znate da je početkom pandemije bio lockdown, hotelijerstvo, ugostiteljstvom, uslužne djelatnosti su pretrpjele prvi udar. Znate da je sve bilo zatvoreno, svi turistički aranžmani otkazani, ti hoteli su jednostavno ostali bez svojih gostiju i ostali su bez prihoda. S druge strane imamo uslužne djelatnosti, smanjeno je  kretanje ljudi, potrošnja i apsolutno svi segmenti su ovo osjetili, samo neki više neki manje. Generalno uslužne djelatnosti najviše i proizvodnja također.  

Koliko je važna domaća proizvodnja i bh. privrednici najbolje se pokazalo u vanrednom stanju kada su granice bile jedno vrijeme u potpunosti zatvorene. Ipak, bh. privrednici dali su svoj doprinos.

  • Takve vanredne situacije nama kao društvu i pojedincima pokazuje šta znači imati bilo koji društveni subjekt. Ja sve i jednu firmu u BiH osjećam vlastitom iz prostog razloga što kad dođemo u vanredno stanje vidimo šta to znači. Ja se dobro sjećam kad su bile granice zatvorene, nije mogao biti protok roba normalan, zapravo nije ga jedno vrijeme bilo nikako, automatski su naše firme su svojim kapacitetima i zalihama bez ikakvih problema amortizovale taj udar i na policama nije nedostajalo ništa  – tvrdi Kapo.

Naš gost se nije u potpunosti složio sa konstatacijom ekonomskih analitičara koji su tvrdili da su privrednici borili se za svako radno mjesto te da nije bilo otpuštanja radnika, kao što se dešavalo u drugim državama.

Smatra da se ne može donijeti generalni zaključak.

  • Sad je pitanje kako je koja firma likvidna. Ne možete donijeti jedan generalni zaključak, od firme do firme se to mijenja. Ono što je bitno da svi shvatimo, definitivno u mene u glavi nema podjele privrednik, političar, građanin, medij… Dok ne shvatimo kako se neke stvari trebaju posložiti bit će nam teško. Sve budžete u ovoj Bosni i Hercegovini puni taj realni sektor. Sva ministarstva se pune iz budžeta, a jedino ga privreda puni.

Navodeći značaj privrede, odnosno da od nje zavisi finansiranje ministarstva uputio je poziv da se pomogne na način što ćemo koristiti i kupovati upravo domaće proizvode.

  • Dajte da joj pomognemo, da dobije pravi zamajac i krenemo naprijed. Kad privreda krene punim kapacittetom kojim ona može, u BiH ima mnogo firmi koje to mogu, taj budžet će se puniti puno brže i automatski će nestati problema. Zato je jako bitno da imamo tu svijest.

Svjedoci smo iz dana u dan konstantnom povećanju cijena osnovnih životnih namirnica, naš gost tvrdi da je to najavljivao još u početku pandemije. Smatra da je uredu što uvozimo proizvode za koje nemamo sirovine, ali da je potrebno da proizvodimo vlastite sa sirovinama koje imamo u Bosni i Hercegovini.

  • Kad je krenula pandemija i ovo je bila interesantna tema za medije ja sam i tad najavljivao da će doći do toga. Morate znati da se u BiH dosta toga uvozi. Mi smo taj resurs totalno zanemarili i mislim da ćemo se morati vratiti njemu. Primorani smo da uvozimo pšenicu, meso, mesne prerađevine, mlijeko, mliječne prerađevine itd..Vi samim tim zavisite od cijene koju će taj proizvođač ponuditi, kako se cijena mijenja kod tih primarnih proizvođača gdje naši ljudi kupuju sirovine automatski on mora povećati svoj proizvod. Bojim se da ako ova pandemija nastavi da će cijene sirovina rasti – kazao je Kapo i dodao:
  • Možemo dosta toga proizvoditi ovdje.

Cijelo gostovanje pogledajte u videu OVDJE.

(Emrah Fejzović)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE