Trnka govori da kada je visoki predstavnik donio odluke, rekao sam ‘ovo je korak naprijed, a dva nazad’. Kazao je da se Schmidt hvalio da će odblokirati proces formiranja vlasti.
- Samom činjenicom da je povećao broj delegata, pogoršao je balans između građanskog i nacionalnog u korist nacionalnog. Sada se došlo u poziciju kada čitav njegov projekat može da padne. Vodi se velika diskusija u političkom miljeu kako prevazići tu situaciju. Sada traže da visoki predstavnik interveniše u slučaju nove blokade. Nije dobro projektovao te mjere – kazao je Trnka.
Od 2009. godine, od presude Sejdić i Finci pa još pet sljedećih presuda obavezuju Bosnu i Hercegovinu da otklone diskriminaciju. Trnka kaže da se 14 godina ne provode određene mjere.
- Ne radi se na promjeni koncepta vlasti. Sejdić i Finci i ostale presude traže da se otkloni diskriminacija. Pojačat će se pritisak na institucije javne vlasti. U 14 prioritetnih zahtjeva također se insistira da se to provede. Domaće vlasti koje su u procesu formiranja nisu pominjali pristup evropskim integracijama ni ispunjenje 14 prioriteta. Pozabavili su se podjelom fotelja i kako će raspodijeliti vlast – rekao je Trnka.
Dodao je da imamo toliko nejednakih rješenja u bh. entitetima tako da to utiče na ukupan sistem u Bosni i Hercegovini.
- U Federaciji predsjednik Federacije mora dobiti saglasnost druga dva potpredsjednika, što u RS-u nije slučaj. Ustavni sud RS je sam sebe kompromitovao kad je promijenio poslovnik. Visoki predstavnik je imao dobar razlog da interveniše i u RS-u i u Federaciji – istakao je Trnka.
- Funkcioneri RS-a sa osmijehom govore čekat ćemo fazu odluke Ustavnog suda. Sud će odlučiti da nije povrijeđen vitalni narodni interes. Zašto RS toliko insistira oko državne imovine? Ako državi izuzmete državnu imovinu ona ostaje da lebdi. Ustavni sud je u svojih pet odluka potvrdio da je sva imovina koju je imala BiH da to sve spada u kategoriju državne imovine i da će se morati državnim zakonom odlučiti ko može raspolagati tom imovinom, a ona će ostati državna imovina. Nova vlast će najteži test polagati na tom pitanju – dodaje Trnka.
Osvrnuo se i na Dejtonski sporazum, kaže da kada pogledamo Aneks 10 koji govori o ovlaštenjima visokog predstvnika, on razvija saradnju između potpisnika tog sporazuma.
- Potpisnici su Hrvatska, Srbija i BiH. On ima mandate da razgovara sa Hrvatskom i Srbijom o provođenju Dejtonskog sporazuma. Dužan je da kaže javnosti o čemu je razgovarao sa prestavnicima vlasti. Predsjednik Dodik insistira da se radi na eksploataciji rijeke Drine, aerodrome u Trebinju. Dodik hoće da namakne interese Srbije. Ponavlja da mu je BiH tijesna. Projekat je takav da Srbija i RS zajedno grade hidroelektrane gdje bi veći dio pripadao Srbiji. Vode su sastavni dio državne imovine. O tome mora odlučivati država – kazao je Trnka.
Uporedio se političku situaciju za vrijeme prošlog visokog prestavnika sa današnjicom. Kaže da kada uporedimo vrijeme kad je radio bivši visoki predstavnik i današnju situaciju dosta se promijenilo.
- Došlo je do turebulencije u međunarodnim odnosima. Teško je prognozirati kada će se uspostaviti nova ravnoteža. Vlasti RS direktno podržavaju Rusiju i u svim elementima odbijaju da uvode sankcije. Međunarodni poremećaj je prisutan i na teritoriji BiH. Visoki predstavnik sa više opreza ide u interventne mjere. Nerazumljivo je da Dodik u toliko navrata ide protiv svih evropskih i demokratskih standarda, a da potpisnici Dejtonskog sporazuma mirno to posmatraju – rekao je Trnka.
