KMERI NISU BIRALI, UBIJALI SU SVE: KRIVI SU BILI LJUDI SA NAOČALAMA, KOJI SLUŠAJU RADIO, SA NJEGOVANIM RUKAMA…

U samo četiri godine vladavine počinili su jedan od najstrašnijih genocida u historiji čovječanstva i pobili oko četvrtinu stanovništva te države, sve religijske manjine bile su iskorijenjene.

Pol Pot bio je vođa ovog pokreta u periodu od 1963. do 1997. godine.
Okrutnost Crvenih Kmera po dolasku na vlast bila je tolika da su historičari za to skovali sasvim novi termin – autogenocid, gdje jedna etnička skugrupa vrši genocid nad vlastitom etničkom grupom.

Vraćanje nacije “mitskim korjenima”

Crveni Kmeri su bili komunistička organizacija koja je počivala na idejama staljinizma i maoizma i čija je namjera bila “pročistiti” naciju i vratiti je njenim mitskim korjenima. To je u prijevodu značilo svojevrsni povratak “na početak” i uspostavljanje isključivo agrarnog društva.

Čim su došli na vlast, Crveni Kmeri predvođeni Pol Potom, Kambodžu su preimenovali u “Demokratsku Kampućiju”, a ukinuli su novac, banke, privatno vlasništvo, bolnice, fabrike i škole. Cjelokupno stanovništvo je poslato na težak fizički rad u ruralne dijelove zemlje, a prvo su pobijeni pripadnici aristokratije i društvenih elita. Odmah nakon njih na redu su bili intelektualci koji su se smatrali “uprljanima zapadnom kulturom”. Televizija nije postojala, postajao je samo radio Pnom Pen i jedne novine. Kampućija je prekinula diplomatske odnose sa svim državama svijeta sem Kine i Sjeverne Koreje.

Pobijeni su svi koji su nosili naočale jer se pretpostavilo da oni znaju da čitaju, kao i oni koji su imali njegovanu kožu na rukama jer je to značilo da nisu fizički radnici i da su obavljali neku vrstu intelektualnog posla. Na trgovima su se emitovale radijske stanice na stranim jezicima. Ukoliko bi neko zastao i slušao ih, čekala bi ga brza egzekucija.

Glavni cilj Crvenih kmera bio je da stvore potpuno izolovano i besklasno agrarno društvo u kojem će “Nove ljude” (obrazovane u urbanim sredinama) pretvoriti u “Stare ljude” koji neće biti obrazovani, neće imati privatno vlasništvo i radiće isključivo fizičke poslove na polju i u šumama.

Svi oni koji su odbili da napuste svoje domove na licu mjesta su ubijani, a njihova imovina spaljena. Ali, potpuni nedostatak znanja o poljoprivredi kod urbanog stanovništva rezultirao je jedinim mogućim ishodom, glađu u mnogim dijelovima zemlje. Ljudi su bili prisiljeni da rade i po 12 sati dnevno što je uzrokovalo ogroman broj smrti, kako zbog iscrpljenosti i gladi, tako i zbog napuštanja moderne medicine i vraćanja tradicionalnoj.

Zabranjen je i komercijalni ribolov što je također pridonijelo ionako ogromnoj smrtnosti u zemlji. Naime, za čak 80% stanovništva riblje meso je bilo jedini izvor proteina životinjskog porijekla.


CIA ukupan broj žrtava “crvenih Kmera” procjenjuje na 1,200.000. 50.000 – 100.000 smaknutih dok su ostali umrli od gladi i raznih boleština, uglavnom u “logorima za preodgoj”.


Kampućija je tada imala 7,5 miliona stanovnika a procjene su da je za 4 godine izgubila 21% stanovništva.

Kmeri nisu birali – ubijali su sve

Progonile su se i ubijale gotovo sve društvene grupe, ali i religijske. Pobijeno je hiljade kršćana, 25 hiljada budističkih sveštenika, a na najvećem su udaru bili muslimani koje su prije ubijanja tjerali da jedu svinjetinu. Zabranjeno je čak međusobno posjećivanje i komunikacija između članova porodice, supružnici su mogli da se viđaju tek povremeno, a seks bi se kažnjavao smrću. Seks je bio dozvoljen samo uz odobrenje vlasti koje su kontrolisale odnose među stanovništvom.

Kažnjavala se čak i konzumacija hrane ukoliko bi neko jeo sam. Smjelo je da se jede samo u velikim grupama, pod nadzorom vojnika.

Dvojicu najviših pripadnika Crvenih Kmera koji su još živi, međunarodni UN-ov sud osudio je 2018.godine na doživotni zatvor zbog genocida, što je prvi put da se pojavila ta kvalifikacija za zločine u Kambodži, 40 godina nakon pada režima. Osuđeni su ideolog režima Nuon Chea, te Khieu Samphan šef države pod imenom Neovisna Kampućija.


Pol Pot je umro 1998 godine u Kambodži.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE