KO ĆE I HOĆE LI BITI NOVOG ŠEFA OHR-A: NJEMAČKA PREDLOŽILA, OSTALI ŠUTE

Izvori iz Evropske unije (EU) su za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili da su o imenu Christiana Schmidta čuli u medijima, i da nemaju nikakvu potvrdu o njegovom mogućem imenovanju za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Kako RSE iz istih izvora saznaje, u četvrtak, 7. januara, o Bosni i Hercegovini će se raspravljati u Briselu na Političkom i sigurnosnom komitetu EU, gdje će učestvovati i šef delegacije u BiH, Johann Sattler. Ne isključuje se mogućnost da se na tom sastanku govori i o izboru novog visokog predstavnika.

Istovremeno, Margret Uebber, ambasadorica Njemačke u Bosni i Hercegovini obavijestila je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kako je prijedlog Njemačke da novi visoki predstavnik u BiH bude Christian Schmidt. Ovo je za RSE potvrđeno iz Predsjedništva BiH, uz pojašnjenje kako Kolektivni šef države u ovakvim situacijama ne može ništa komentarisati, već da se radi o protokolu.

Christian Schmidt je političar Hrišćansko-socijalne unije i bivši ministar poljoprivrede Njemačke.

Koje kriterijume treba da ispuni BiH?

Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je Valentin Incko. Ovu funkciju obnaša od 1. marta 2009. godine, kao diplomata koji ima najduži staž na tom mjestu, u odnosu na svoje prethodnike. Ovaj asutrijski diplomata je sedmi visoki predstavnik u BiH, od 1996. godine.

Prije njega su bili: Miroslav Lajčak (2007.-2009.), Christian Schwarz Schilling (2006.-2007.), Paddy Ashdown (2002.-2006.), Wolfgang Petrisch (1999.-2002.), Carlos Westendorp (1997.-1999.) i Carl Bildt (1995.-1997.)

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini o mogućnosti da Schmidt bude novi visoki predstavni, za RSE su odgovorili da i dalje imaju “doslijedan stav po pitanju BiH koji se tiče ispunjavanja kriterija za prestanak međunarodne supervizije”.

“Bosna i Hercegovina mora ispuniti konkretne kriterije koje je ustanovio Savjet za implementaciju mira kako bi napredovala i prestala biti predmetom međunarodne supervizije”, navodi se u odgovoru Ambasada SAD-a, u kojem podsjećaju na kriteriji 5+2, koji su uslov za prestanak međunarodne supervizije u BiH.

  • Kriteriji 5+2 komplementarni su sa putem BiH ka EU i dok se oni u cijelosti ne ispune, OHR će imati značajnu ulogu u pružanju pomoći i praćenju provedbe Mirovnog sporazuma. Upravo sada je vrijeme za ponovno fokusiranje na ispunjavanju ovih zadatih kriterija – navedeno je u odgovoru ambasade SAD u BiH.

Za ukidanje OHR-a su 2008. godine postavljena 5+2 uslova i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko Distrikt, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava. Ona podrazumijevaju usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i na koncu pozitivno mišljenje Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira.

Iz ambasade Velike Britanije u BiH navode za RSE kako “neće da spekulišu o imenima”, te napominju da bilo koji kandidat mora proći zvaničan proces imenovanja.

  • Ured visokog predstavnika kontinuirano ima važnu ulogu u osiguranju stabilne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. OHR uživa punu podršku Ujedinjenog Kraljevstva. Ne želimo nagađati, a svaka promjena visokog predstavnika bila bi predmet zvaničnog procesa imenovanja – navodi se u odgovoru Britanske ambasade u BiH na upit RSE o njemačkom prijedlogu za novog visokog predstavnika.

Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit RSE o mogućnosti da novi visoki predstavnik bude njemački diplomata.

Istovremeno, iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) za RSE je saopšteno da će se “suzdržati od komentarisanja bilo kojeg imena, u smislu njegovog potencijalnog nasljednika”.

  • Pažnja visokog predstavnika će kao i do sada biti usmjerena na provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Cilj je da Bosna i Hercegovina bude stabilna i funkcionalna zemlja, nepovratno na euro-atlantskom putu za koji se sama opredijelila”, navodi se u odgovoru na upit RSE, te dodaje da “pozdravljaju sve korake ka jačanju pozicije Visokog predstavnika i aktivnijeg učešća međunarodne zajednice u sređivanje stanja u BiH”.

“Visoki predstavnik je više puta izjavio da situacija, koja još uvijek prevladava u BiH, čini diskusije o zatvaranju Ureda visokog predstavnika preuranjenim”, navodi se u odgovoru OHR-a.

Kako se bira visoki predstavnik u BiH?

Visoke predstavnike u BiH bira Upravni odbor Vijeća za provođenje mira u BIH (PIK-Peace initiative coalition), a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN).

Vijeće za provođenje mira je međunarodno tijelo zaduženo za sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a uspostavljen je 1995. godine, mjesec dana po potpisivanju sporazuma. Vijeće, preko OHR-a, nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma i OHR-u daje političke smjernice.

Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Adnan Huskić, predsjednik Centra za izborne studije, iz Sarajeva, kaže da za izbor novog visokog predstavnika u BiH trebaju biti sve zemlje Vijeća sigurnosti UN-a.

  • Njemačka ima mogućnost da ispregovara sa Rusijom u tom smislu, da pregovara bar u onom dijelu u kojem bi se taj visoki predstavnik mogao fokusirati na određene stvari koje, pretpostavljam, ne bi suštinski zadirale u ono što su ruski interesi u Bosni i Hercegovini – mišljenja je Huskić.

Rusija zagovara zatvaranje OHR-a, a prilikom sastanaka Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u BIH na svaku odluku, u pravilu, izdvaja svoje mišljenje.

Kompromis velikih sila

Vlade Simović, doktor političkih nauka iz Banja Luke, smatra da je Njemačka u dobroj poziciji da “progura svog kandidata”.

“U tom kontekstu Njemačka može da igra jednu dobru posredničku ulogu i vjerovatno je to adut zbog čega Njemačka insistira na svom visokom predstavniku. Ona može da okupi saglasnost i Rusije, s jedne strane, i Velike Britanije i SAD s druge strane, zato što znaju da Evropska unija počiva na moći i snazi Njemačke i da je to njima neophodan partner u Evropi u stvaranju bilo kakve koncepcije ujedinjene Evrope. Njemačka je, kao takva, više nego bitna SAD-u i Velikoj Britaniji”, smatra Simović, dodajući da Njemačka može da obezbijedi i podršku Rusije zbog bliskih ekonomskih veza

  • Sa druge strane, Rusija gradi jako veliki broj ekonomskih partnerstava sa Njemačkom, prije svega vidimo ovaj Sjeverni tok, gasovod koji se gradi. Osim toga, postoji snažna razmjena proizvoda između Njemačke i Rusije i tu se može desiti da će Njemačka diplomatskim kanalima uspjeti da izlobira odgovarajuću podršku za svog kandidata – mišljenja je Simović.

Miloš Šolaja, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Banjoj Luci, smatra da bi Schmidt bio kompromisno rješenje između velikih sila, koje žele konačno da završe započete procese u BiH.

  • Sjedinjene Države su jako zainteresovane da se Bosna i Hercegovina ostvari kao dejtonski proizvod, a s druge strane Njemačka je najutjecajnija država u Evropi i mnogo je ulagala, i materijalnih i političkih i svih drugih resursa da bi taj proces u Bosni i Hercegovini išao – ističe Šolaja.

Koja je uloga visokog predstavnika?

Visoki predstavnik u BiH prati provođenje Mirovnog sporazuma, ostvaruje bliske kontakte sa stranama potpisnicama Sporazuma u cilju afirmacije punog poštivanja svih civilnih aspekata Sporazuma, vrši koordinaciju aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija u Bosni i Hercegovini s ciljem osiguranja efikasne implementacije civilnih aspekata Mirovnog sporazuma.

Jedan od zadataka visokog predstavika je i da pomogne, kada to smatra neophodnim, u rješavanju svih poteškoća koje se jave u vezi sa provođenjem civilnog dijela Sporazuma, učestvuje na sastancima organizacija donatora, podnosi periodične izvještaje o postignutom napretku Ujedinjenim nacijama, Evropskoj uniji, Sjedinjenim Državama, Ruskoj Federaciji i drugim zainteresovanim vladama, stranama i organizacijama.

OHR također usmjerava aktivnosti na uspostavljanje vladavine prava, što je početna tačka i ključni uslov za napredak u svim drugim oblastima reforme.

Jedan od najvažnijih događaja u procesu implementacije mira bio je sastanak PIC-a u Bonnu u decembru 1997. godine.

Razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Vijeće za provođenje mira u BIH je zatražilo od visokog predstavnika da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine.

Valentin Inzko, sadašnji visoki predstavnik u BiH, vrlo često je koristio princip kojim se OHR rukovodi u svom angažmanu u Bosni i Hercegovini, a to je odgovornost lokalnih vlasti. Ovim konceptom se zvaničnici i građani Bosne i Hercegovine pozivaju da preuzmu odgovornost za mirovni proces i probleme s kojima se suočava njihova zemlja.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

HILJADE RUSA ODALE POČAST PUTINOVOM KRITIČARU: UBIJEN PRIJE ŠEST GODINA

0
Hiljade Rusa i zapadni diplomati okupili su se u subotu u centru Moskve kako bi odali počast opozicionom čelniku Borisu Nemcovu, jednom od glavnih kritičara predsjednika Vladimira Putina do njegova ubistva prije šest godina.