KO JE JAMES O’BRIEN, BIDENOV KLJUČNI ČOVJEK ZA ODLUKE O SANKCIJAMA

Zanimljiva informacija dolazi iz Bijele kuće – James O`Brien je nominiran za mjesto koordinatora za sankcije, u rangu ambasadora, u State Departmentu.

Informacija je zanimljiva zbog toga što se James O`Brien smatra ključnim američkim čovjekom u sastavljanju Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno čovjekom koji je napisao bosanskohercegovački Ustav, koji je zapravo Aneks IV u mirovnom sporazumu, prenosi Aljazeera.

On je od 1989. do 2001.godine bio viši savjetnik bivše američke ambasadorice u Ujedinjenim narodima i državne tajnice Madeleine Albright. Bio je posebni izaslanik predsjednika Clintona za Balkan. O`Brien je bio doista angažiran i oko međunarodnog Tribinala za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije kao i oko formuliranja američkih sankcija Slobodanu Miloševiću i Srbiji.

Pritisak na Hrvatsku 1998.

O’ Brian je imao zapaženu ulogu u pritisku koji su SAD vršile na Hrvatsku u godinama nakon okončanja agresije na BiH. On je uz tadašnju američku državnu sekretarku Madeleine Albright i tadašnjeg američkog posebnog izaslanika Roberta Gelbarda bio dio delegacije koja je u drugoj polovini 90-tih često boravila u Zagrebu. Jedna takva posjeta, pomenutog trojca, zabilježena je u augusta 1998. godine.

Albright je u tom periodu otvoreno upozorila na ekonomske posljedice po Hrvatsku zbog nepoštivanja Dejtonskog sporazuma, i zaista, nakon pritiska SAD-a, Svjetska je banka odgodila Hrvatskoj pozajmicu od 30 miliona dolara, a nešto kasnije i Evropska komisija je najavila mogućnost sankcija tijekom ako se stanje ne popravi.

Optužbe su bile jasne: Hrvatska podupire andidejtonske strukture bosanskohercegovačkih Hrvata. Pritom se posvećivala pažnja svakom detalju. Primjerice, State Department je tada registrirao boravak Gojka Šuška na sahrani Mate Bobana gdje je u govoru pohvalio Bobanova dostignuća, prije svega HRHB te pozvao Hrvate da ne napuste njegovo naslijeđe. Osim toga, Hrvatska mirno gleda etničko čišćenje Bošnjaka u zapadnom Mostaru, tolerira rastući nacionalizam, pljačku imovine i nasilje te spregu politike i mafije u HRHB-u, stajalo je u tadašnjim izvještajima. Posebnu lavinu kritika izazvao je tada Mostar s neuspješnom provedbom lokalnih izbora, a State Department smatrao je kako je Hrvatska odgovorna za neprihvaćanje rezultata lokalnih izbora 1996. i za bojkot lokalnih izbora 1997.

Riječ je dakle o iznimno iskusnom diplomati i odvjetniku specijaliziranom za međunarodno pravo. Njegova nominacija bi trebala biti i znak upozorenja za političke lidere na Zapadnom Balkanu od kojih su mnogi kandidati za nametanje ili proširenje američkih sankcija za korupciju ili pokušaje disolucije Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije.

Ekipa za Z. Balkan

Sjedinjene Države su, unutar, State Departmenta, oformili ekipu za Zapadni Balkan, napokon je u Senatu pomaknut naprijed proces potvrđivanja ambasadora u Bosni i Hercegovinu i na Kosovu.

Sjedinjene Države žele pomoći u rješavanju problema na relaciji Priština-Beograd, pa i oni koji koče proces, mogu očekivati nametanje sankcija.

Crna Gora je, također, predmet zanimanja, osobito kada se uzme u obzir da ta zemlja članica NATO saveza, a izložena je rusko-srpskom utjecaju.

Bidenova uredba

Da podsjetimo, predsjednik Sjedinjenih Država, Joe Biden, potpisao je 8. jula Uredbu kojom se proširuju i produžavaju vanredne mjere u regiji Zapadnog Balkana, koje su proglašene 2001. godine. To se odnosi i na kriterije za nametanje američkih sankcija kako bi se “riješili izazovi poput korupcije, kao i drugi potezi koji se ometaju u radu ključne institucije i međunarodni sporazumi.”

Američki predsjednik je naložio da se “sankcionira bilo koja osoba za koju Ministarstvo financija, u konzultaciji sa State Departmentom, utvrdi da je odgovorna ili da je suučesnik, odnosno da je izravno ili neizravno angažirana u akcijama ili politici koji predstavljaju prijetnju miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu na bilo dijelu ili bilo kojoj državi zapadnog Balkana. Sankcije će biti nametnute osobama i organizacijama na Zapadnom Balkanu koje podrivaju demokratske procese i regionalne institucije”.

Po američkim kriterijima, u područje Zapadnog Balkana spadaju Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija te Crna Gora.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

GRLIĆ RADMAN O IZJAVAMA MILANOVIĆA: GENOCID NEMA GRADACIJU

0
Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman primio je ministra vanjskih poslova Crne Gore Đorđa Radulovića s kojim je razgovarao o odnosima između dvije države, a hrvatski ministar je nakon sastanka komentirajući nedavne izjave predsjednika te zemlje Zorana Milanovića izjavio da genocid nema razinu niti gradaciju po kojoj se procjenjuje broj žrtava podsjetivši da je Hrvatska osudila genocid u Srebrenici, javlja Anadolija.