KO POKUŠAVA PRIVATIZIRATI DRŽAVNE INSTITUCIJE?

Pred državnim zastupnicima 7. ovog mjeseca, pod tačkom 10 dnevnog reda, naći će se Prijedlog zakona o mjeriteljstvu.

Predlagač je klub zastupnika Stranke demokratske akcije.

Iako je klub ove stranke formalni predlagač, sasvim je izvjesno da iza samog prijedloga stoji aktuelni direktor Instituta za mjeriteljstvo Zijad Džemić, te njegov dugogodišnji saradnik, poznati sarajevski advokat (koji je bio u glavnim ulogama brojnih afera).

Šta je sporno s Prijedlogom o kojem će odlučivati zastupnici? Najjednostavniji, ali i najkompletniji odgovor bio bi da je cijeli prijedlog sporan. Krenimo redom…

U obrazloženju samog Prijedloga zakona stoji da “cilj donošenja novog Zakona o mjeriteljstvu BiH je usklađivanje legislative za mjeriteljstvo s mjeriteljskim pristupom koji se koristi u EU i šire”. Istina, usklađivanje regulative u oblasti mjeriteljstva s evropskim standardima je neophodno, čak i nužno.

Ali predlagač je propustio pribaviti mišljenje o usklađenosti Prijedloga s evropskom legislativom. Možda zato jer takvo mišljenje niko ne bi niti dao. Stalno navođenje u obrazloženju Prijedloga kako se njime usklađuje domaće s evropskim zakonodavstvom ne čini sam Prijedlog više “evropskim”.

Analizom samog Zakona moguće je opravdano tvrditi kako je Prijedlog zakona o mjeriteljstvo potpuno neevropski i u najvećem svom dijelu u suprotnosti s odredbama istovjetnih zakona u državama Evropske unije. Svako ko analizira i usporedi Prijedlog o kojem će odlučivati državni zastupnici sa Zakonom o mjeriteljstvu, npr. Republike Hrvatske, utvrdit će da jedan od dva – ili hrvatski ili prijedlog Zijada Džemića, nisu sukladni evropskim standardima. Treba li naglasiti o kojem je riječ?

Zapravo cijeli Prijedlog zakona o mjeriteljstvu i svih njegovih 48 članova mogao bi zamijeniti samo jedan: Ovim zakonom ovlašćuje se direktor Instituta za mjeriteljstvo da samostalno, po svom nahođenju, uređuje oblast mjeriteljstva u Bosni i Hercegovini.

Usvajanje ovakvog prijedloga značilo bi svojevrsnu privatizaciju državne institucije koja ima izuzetan značaj za široki spektar tržišta, veliki broj djelatnosti i mogućnost kontrolisanja stotina i stotina miliona maraka prometa u BiH.

Naime, sam zakon, odnosno njegove odredbe postavljene su izuzetno široko. Zakon, suprotno onome što je suština donošenja zakona, ne reguliše konkretnu oblast, već, u najvećem broju slučajeva, ovlašćuje direktora Instituta za mjeriteljstvo da to radi. Inače, direktor Instituta trebao bi donositi provedbene akte samog zakona. Ovako, on bi bio “zakon” i zakonodavac.

Prijedlog zakona o mjeriteljstvu de facto dokida Vijeće/Savjet instituta. Formalno, ovo tijelo će moći postojati, ali samo ako to bude želio direktor Instituta za mjeriteljstvo. Naime, kako to stoji u Prijedlogu, “direktor posebnom odlukom potvrđuje imenovanje konačnog sastava članova Vijeća”. Usto, sve i da se formira, Vijeće ne može funkcionisati osim kao podaničko direktoru Instituta jer ne može čak ni izabrati svog predsjedavajućeg bez saglasnosti “svemogućeg” direktora.

Podsjetimo, zbog svojevrsne želje za diktatorskim upravljanjem Institutom za mjeriteljstvo, aktualni direktor ove institucije Zijad Džemić, već skoro osam godina onemogućava formiranje Vijeća Instituta. Zbog toga, a jer prema važećem zakonu Vijeće mora dati saglasnost na donošenje podzakonskih akata, sporni su svi akti koje su ovaj Institut i njegov direktor Zijad Džemić donosili u svim prethodnim godinama.

Kako se navodi u Informaciji Vijeća ministara s 82. sjednice, održane 23. 11. 2016. godine, riječ je o čak 38 akata. Da su svi ovi akti zaista doneseni mimo zakona i procedura, svjedoči i član 43. Prijedloga u kojem se navodi kako “ostaju na snazi ranije doneseni podzakonski akti”. Ovim se, očito, želi ozakoniti ranije nezakonito postupanje.

STVARA LI SE PROSTOR ZA KRIMINAL I KORUPCIJU?

Posebno je važno skrenuti pažnju na nekoliko formulacija koje se opetuju u Prijedlogu zakona o mjeriteljstvu:

  • “Službena oznaka tipa mjerila za Bosnu i Hercegovinu izdaje se u postupku izdavanja certifikata o odobrenju tipa mjerila, koji se zasniva na provedenom postupku ocjenjivanja usklađenosti ili provođenjem jednako vrijednog postupka ispitivanja tipa mjerila
  • “IMBiH (Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine) može u iznimnim slučajevima dozvoliti stavljanje na tržište pojedinih vrsta mjerila bez prethodnog provođenja postupka ispitivanja tipa mjerila, o čemu donosi rješenje
  • “IMBiH može u iznimnim slučajevima dozvoliti upotrebu pojedinih vrsta mjerila bez prethodnog provođenja postupka ispitivanja tipa mjerila, o čemu donosi rješenje
  • “lmenovanje i nadzor pravnih lica za ocjenjivanje usklađenosti mjerila, čija je osposobljenost bila provjerena po pravilima akreditiranja ili po pravilima koja su jednako vrijedna kao i pravila akreditiranja…

Ovakva rješenja ostavljaju ogroman prostor za kriminal i korupciju. Provođenje izmišljenih “jednako vrijednih postupaka”, ili uvođenjem mjerila “bez prethodnog postupka ispitivanja tipa mjerila”, a naročito je sporna formulacija “ili po pravilima koja su jednako vrijedna kao i pravila akreditiranja”.

Naime, ova posljednja formulacija dio je i važećeg zakona koju je Zijad Džemić koristio da onima koji ne mogu biti akreditovani po propisanim procedurama i zakonima kod državne Agencije za akreditaciju (BATA) on sam dodijeli “akreditaciju”.

U obrazloženju, pojednostavljeno, navodi kako je njegov potpis “jednakovrijedan” procesu akreditacije. O navedenom je Hayat tražio očitovanje nadležnih domaćih i evropskih institucija. Odgovor koji smo dobili glasi: “Ovakvo rješenje nije usklađeno s dobrim evropskim praksama i ovakvo rješenje nije u skladu s pravnom stečevinom i direktivama EU.”

Kako onda Prijedlog zakona, koji je prepun ovakvih paušalnih, loših i prevaziđenih formulacija, Prijedlog koji isključuje transparentnost, koji otvara prostor za korupciju i kriminal, može imati cilj “usklađivanje legislative za mjeriteljstvo sa mjeriteljskim pristupom koji se koristi u EU i šire”.

Odgovor je – NIKAKO. Ovaj Prijedlog je zapravo pokušaj jednog pojedinca da u potpunosti ovlada jednom državnom institucijom, a potom i da suvereno vlada tržištem koje podrazumijeva, između ostalog, tržište plemenitih metala, tečnih goriva, tržište medicinske opreme itd.

Pitanje je jesu li predlagači upoznati sa sadržajem onoga što su predložili? Jesu li svjesno odlučili privatizovati jednu državnu instituciju? Ili im je možda, pod krinkom “evrospkog”, podvaljen zakon koji nikakve veze s evropskim standardima nema?

Vrlo brzo sve će biti jasno. Jasno je i da bi morali reagovati i iz institucija Evropske unije u našoj zemlji i vrlo transparentno i glasno odgovoriti na pitanje te reći da to što se podvaljuje kao evropsko zapravo to nije.

(Senad Omerašević)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

SLOVENIJA USKORO UBLAŽAVA MJERE ZA UNUTRAŠNJA I INOSTRANA PUTOVANJA

0
Slovenija bi iduće sedmice mogla ukinuti restrikcije putovanja izvan svojih statističkih regija, ali i olakšati putovanja u inostranstvo, najavio je u utorak slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.