KO SU ZVANIČNICI IZ MEĐUNARODNE ZAJEDNICE KOJI SU TRAŽILI PONIŠTENJE INZKOVOG ZAKONA?

Nakon prošlosedmične bure u Domu naroda državnog parlamenta zbog glasanja SNSD-a i HDZ-a za zaključak kojim se traži povlačenje Inzkovog zakona jedan detalj je ostao u sjeni brojnih kritika i komentara.

Zaključak za povlačenje Inzkovog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida, ali i svih ratnih zločina te zabrane veličanja raznih zločinaca nije usvojen uprkos podršci SNSD-a i HDZ-a, jer nije bilo entitetske većine. Međutim, jedan detalj iz izjava Dragana Čovića, ali i danas Zorana Milanovića baca svjetlo na jedan drugi ugao cijele priče.

Čović je prije dva dana u Briselu komentirao ovo pitanje i svoje glasanje za spomenuti zaključak pravdao željom da Dom naroda funkcionira te da SNSD vrati u institucije.

  • Željeli smo to promijeniti u dogovoru s međunarodnim institucijama, ali nažalost kada smo napravili prvi korak, on je grubo zloupotrijebljen i predstavljen kao negiranje genocida – kazao je Čović prije dva dana.

Tu priču prenio je i Zoran Milanović, kazavši da ga je Čović o tome brifirao te je naglasio da su predstavnici međunarodne zajednice tražili od lidera HDZ-a da se podrži prijedlog SNSD-a, odnosno sprskog kluba o povlačenju Inzkovog zakona.

Sada se postavlja pitanje ko je iz međunarodne zajednice to tražio? Naravno, prijedlog da se povuče Inzkov zakon je sasvim legitiman, ali bi prije toga trebao biti postignut čvrst dogovor da će se izraditi novo zakonsko rješenje koje će obuhvatiti zabranu negiranja genocida i svih zločina, zabranu veličanja zločinaca te sve proširiti i na neke druge konkretne zločine i zahtjeve drugih. O tome se uopšte nije pregovaralo. Stoga se nameće pitanje kome je iz međunarodne zajednice bilo u interesu da na ovaj način traži povlačenje Inzkovog zakona.

Ukoliko je takve inicijative bilo iz međunarodne zajednice, kako to tvrdi Čović u svojim izjavama da li to znači da su ti isti predstavnici međunarodne zajednice svoju ideju predložili i Klubu Bošnjaka koji je glasao protiv zaključka. Jer ukoliko je postojao dogovor stranaca sa svima da se krene u tu proceduru zašto to nije obznanjeno.

Realnije je da tog dogovora nije bilo i da je pojedinac ili više njih iz međunarodne zajednice Čoviću savjetovalo da podrži prijedlog povlačenja Inzkovog zakona. Jer da je postojao dogovor sa Bošnjacima, a da su delegati iz reda Bošnjaka glasali protiv, taj argument bi odmah naglasili i SNSD i HDZ, ali to se nije dogodilo.

Potom, indikativno je i zašto je HDZ krenuo u tu avanturu, ukoliko nije bilo konsenzusa. Zašto su na sebe odlučili preuzeti teret kritika ako su mogli procijeniti da prijedlog neće proći? I u konačnici, zašto bi neko iz međunarodne zajednice predložio da se bez prethodnog dogovora svih strana krene u izazivanje nove krize glasanjem za povlačenje Inzkovog zakona, ako se znalo da to neće proći.

Ukoliko je tačno da su takve poteze inicirali i savjetovali pojedinci iz međunarodne zajednice, onda je problem još dublji. Ipak, treba naglasiti da su SNSD i HDZ dva puta u posljednjih 18 mjeseci odbili podržati izmjene Krivičnog zakona kojima se predviđala zabrana negiranja genocida.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

SAMO SU ŽELJELI PRIKAZATI KAKO ŽIVE DJECA U RATOM ZAHVAĆENIM PODRUČJIMA:...

0
Delegacije Ambasade Italije u Bosni i Hercegovini i Grada Mostara zajedno sa građanima odali su počast trojici italijanskih novinara stradalih tokom rata u ovom gradu.