KODRIĆ ZA HAYAT: KULTURA I JEZIK SU JEDNA OD NAJVAŽNIJIH PITANJA TRAJANJA I POSTOJANJA BOŠNJAKA

U svakom drugom jeziku na svijetu ste stranac, samo ste u svom maternjem jeziku kod kuće, jer jezik je naša duhovna kuća, kazao je, nedavno gostujući u našoj emisiji, naš najveći savremeni posac Dževad Karahasan. Dan je maternjeg jezika.

Hayat

Piše: Edina Bakić

Prilika je to da se prisjetimo njegovog značaja i potrebe da ga njegujemo, jer kad se počne s napadima na identitet, jezik je put, o čemu smo na ovim prostorima u bliskoj prošlosti svjedočili. Naš gost u emisji „Dobar dan BiH“  bio je doktor Sanjin Kodrić, profesor na Odsjeku za književnost naroda BiH na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i predsjednik Preporoda.

  • Maternji jezik je onaj kojem smo prisni i kojeg doživljavamo svojim – kaže profesor na početku gosotvanja.

Danas živimo brzo i slabo njegujemo bilo šta tradicionalno. U kakvoj je poziciji u tom kontekstu maternji jezik? Evo, sigurno da je majka koja nas je učila govoriti nije slala emotikone, nije komunicirala s nama skraćenicama… Koliko maternji jezik odolijeva svakodnevnici?

  • Maternji jezik, ne samo maternji je kulturno pamćenje. Mi svakodnevno iz jezika crpimo ono što je tradicija i identitet, on je rezervoar svega onog što je bilo, što je sada, i što će biti.
Hayat
  • Pred jezikom postoje izazovi. Emotikoni nas vraćaju u davno vrijeme slikovnih pisama. Danas mnogo češće komuniciramo pisanim putem. Nisam zatvoren za novinu, kao što nisam ni za tradiciju ali i jednom i drugom trebamo pristupati pažljivo.
  •  Humanističke discipline postvljaju brojna pitanja, komunikacija putem društvenih mreža na neki način je približila ljude, a s druge strane je to i udaljavanje. Nerijetko ćete vidjeti da ljudi sate provode putem vibera, ili drugih mreža umjesto da sjednu na kafu i družimo se. Trebamo vidjeti kako noviteti utječu na nas, svrha jezika jeste komunikacija i kontakt s ljudima.

Koliko maternji jezik odolijeva globalizaciji, prije svega globalnoj upotrebi engleskog jezika i koliko su ti procesi eventualno opasni?

  • Globalizacija ima i negativne i pozitivne učinke, informacije brže dolaze do nas i brže kruže, a s druge strane to je prijetnja za male narode i jezike. Rijetki su mlađi ljudi koji engleski ne doživljavaju jako blisko. Definitivno engleski jezik na neki način izguruje iz brojnih sfera male jezike, kao što je bosanski jezik. Ali mi moramo inzistirati na važnosti maternjeg jezika, i raditi na gradnji vlastitih zajednica.

Kad govorimo o globalizaciji i velikim jezicima, moramo se prisjetiti da su na ovim prostorima stoljećima vladali Turci koji su njegovali svoj jezik, kulturu. Turski jezik je tada bio u službenoj upotrebi. Nakon toga, period vladavine Austrougarske… Kako je bosanski jezik sve to preživio – ponešto preuzeo, ali ostao bosanski?

  • Jezik je svojevrstan rezervoar u kojem se sve skladišti, i tako je na naš jezik ostavilo traga sve ono što je historija. Sve to mu daje na njegovom bogatsvu i trajnosti. Mi trebamo čuvati izvorno, ali i ovo drugo. Nisam pristalica čišćenja onoga što je strano.

Napadi na bosnaki jezik danas i posljednjih godina ne prestaju, nažalost ovoga puta iz Bosne i Hercegovine same. U jednom njenom dijelu i dalje ima djece bošnjaka kojima je oduzeto pravo da uče svoj maternji jezik, ustavom priznat, bosanki. Roditelji djece bošnjačke nacionalnosti u Prvoj osnovnoj školi u Srebrenici smatraju da su njihova djeca diskrimirana, jer ne izučavaju bosanski jezik I pozivaju više instance I Federalne I državne da sa naležnima iz RS-a riješe ovaj problem., poslušajmo zajedno. Koje su posljedice toga?

  • Mislim da se naš jezik nalazi u apsurdnoj situaciju, imamo tri historijska jezika bosanski, hrvatski i srpski. Može se pokazati da je položaj hrvatskog i srpskog jezika bolji nego bosanskog. U KS imali smo ne tako davno raspravu kako će se zvati nastavni jezik. Spominjem ovaj kanton zato što mnogi očekuju da je ovdje položaj jezika rješen, ali nije. Kako će onda biti rješen negdje drugo. Kada govorimo o jeziku, onda govorimo o njegovom imenu koje je jako važno. Naprimjer povratnicima u RS – u se poručuje da oni ne pripadaju tu, a to je uskračivanje onoga što jesu.
Hayat

Sudskom presudom su nakon godina borbe roditelji bošnjačke djece iz Konjević-Polja izvojevali pobjedu za bosanski jezik, ali šta je u godinama borbe sve izgubljeno i koliko je zapravo problematično da se nešto Ustavom zagarantovano mora ponovno po sudovima dokazivati?

  • Ne mislim da je ova borba dobivena do kraja. Još puno vremena će proći dok dođe implementacija presude i ljudskih prava. Izgubljeno je puno toga. Meni je problematično to što srpska akademska lingvistička zajednica doprinosi diskriminaciji, i stvaranju nepotrebnih napetosti. Mislim da je zadatak lingvističke nauke da kaže da nijedan jezik nekom drugom ne predstavlja problem.

U uvodu smo spomenuli našeg velikog pisca Karahasana. On je kazao da je Bosnu upravo kultura stvorila, nikakvi politički projekti i nikakva vojska. Koliku u čuvanju Bosne i Herceovine ulogu ima jezik – ako imamo na umu ono što je Karahasan kazao?

  • Svaki narod i država postoji kao društvena i kulturna sadržina, nešto što nas identificira i po čemu nas prepoznaju. Dio organske cjeline našeg kulturnog identiteta jeste i naš jezik. Takav nam je jezik složen, i on ima svoj identitet od srednjovjekovlja pa do danas.

Govorimo o kulturi. Najstarija kulturna ustanova Bošnjaka je Preporod. Sutra je dan Preporoda. Šta je bila njegova glavna uloga nekad, a šta je sad?

  • Zadaća Preporoda je afirmacija i istraživanje Bošnjaka i ukupnog kulturnog sistema. Preporod nam je nužan kao što su svakom narodu nužne njegove nacionalne institucije. Između ostaloga, jedna od zadaća je njegovanje kulture Bošnjaka. Prvi pravopis bosanskog jezika 1996. godine objavio je Preporod. Narod između ostalog čine i institucije kulture.

Povodom Dana Preporoda organizujete svečanu akademiju. Je li sve spremno?

  • Sve je spremno, sutra počinjemo nešto što smo nazvali „Godina Preporoda“, slavit ćemo svoj jubilej. Nadam se da ćemo se pripremiti kako treba i za ostala slavlja. Kultura i jezik su jedna od najvažnijih pitanja trajanja i postojanja Bošnjaka.

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.