KOLIKO BIH IMA ZLATA, A KOLIKO DRUGE DRŽAVE?

Centralna banka Bosne i Hercegovine, prema dostupnim informacijama, raspolaže sa oko tri tone zlata, jednog od nosilaca globalne finansijske stabilnosti.

Neke zemlje regiona su svoje zlato prodale, dok neke godinama povećaju svoje rezerve.

Tako ubjedljivo najviše zlata od zemalja regiona ima Srbija, oko 36 tona, dok Sjeverna Makedonija ima oko 6,8 tona.

Sa druge strane, Hrvatska je svoje zlatne rezerve prodala, što se nije pokazalo dobrim potezom, jer je to zlato kasnije mogla prodati po mnogo višim cijenama.

Ubjedljivo najveće svjetske rezerve zlata imaju Sjedinjene Američke Države, koje prema posljednjim informacijama raspolažu sa 8.133 tone i koje čuvaju na sigurnim lokacijama.

Zlato koje posjeduju SAD odražava snagu njihove valute, dolara, odnosno njegovu globalnu dominaciju kao rezervne valute.

Nakon njih, najviše zlata posjeduje Njemačka, koja raspolaže rezervama sa oko 3.353 tone.

Slijedi Italija sa 2.452 tone i Francuska sa 2.437 tona.

U prvih 10 zemalja svijeta po rezervama zlata su Rusija sa 2.333 tone, Kina sa 2.192, Švajcarska sa 1.040 tona, Japan ima 847, Indija 801, dok Nizozemska raspolaže sa 612 tona zlata.

Ekonomista Bojan Lučić istakao je za Nezavisne novine da je tačan podatak da su neke zemlje regiona prodavale zlato, dok su neke druge kupovale.

  • Momenat prodaje opredjeljuje da li je neka strategija dobra ili nije i sa tog stanovišta možemo reći da su zemlje koje su kupovale zlato profitirale jer je cijena zlata porasla na tržištu. Teoretski, u modernim ekonomijama zlato više nema funkciju koju je ranije imalo, ali se ipak centralne banke utrkuju kako bi u svom posjedu imale što veće količine ovog plemenitog metala. Mislim da je glavni razlog takvog ponašanja na tržištu činjenica da postoji velika zabrinutost zbog visokog geopolitičkog rizika sa jedne strane i straha od visoke inflacije sa druge strane. Pretpostavka je da velike banke predviđaju da ćemo se u narednom periodu suočiti sa nekim ekstremnijim oblicima nestabilnosti jakih svjetskih valuta. Mislim da je ovom trendu kupovine zlata značajno doprinijela i činjenica da je poljuljano tržište deviznih rezervi, pri tome najviše mislim na to da su, usljed situacije u Ukrajini, zaplijenjena sredstva Ruske Federacije. Činjenica da se to desilo na “zapadu”, od strane najliberalnijih i onih koji su predvodnici demokratije, jeste ono što najviše plaši jer se ostavlja utisak da nema nikakvih garancija sigurnosti. Kao zaključak svega mogao bih reći da bi bilo povoljno i poželjno da se i BiH pridruži ovakvim trendovima, makar dok traje neizvjesnost i nesigurnost na globalnom nivou – objasnio je Lučić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da su naše rezerve zlata premale i jedan od najvećih promašaja prethodne uprave Centralne banke BiH, koji je bio duboko štetan po vrijednost naših rezervi i njihova otpornost na valutne rizike je bila prodaja dijela rezervi.

  • Istovremeno je većina centralnih banaka svijeta povećavala rezerve i kupovala zlato. Sada je vrijednost zlata već mnogo viša i naravno da bi svaka nova kupovina bila mnogo veća investicija nego ranije, a pozitivne efekte daljeg rasta vrijednosti bismo duže čekali. Čak i sada mislim da bi dugoročna politika morala biti postupno povećanje rezervi zlata jer one jesu garant stabilnosti i bez obzira na moguće promjene dugoročno uvijek donose korist, a centralne banke moraju planirati dugoročno – naglasio je Gavran.

Prema njegovim riječima, takođe bi trebalo razmisliti o tome gdje je zlato pohranjeno jer su mnoge države svoje zlatne rezerve vratile u svoje trezore. Danas države u kojima se zlato nalazi previše olako odlučuju da ga blokiraju i uvode sankcije iz geopolitičkih razloga, pa postaje rizično čuvati bilo kakve rezerve izvan zemlje.

(E.F. / Nezavisne.com)

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

U FEDERACIJI BIH VIŠE OD 24.000 SAOBRAĆAJNIH NESREĆA U 2023. GODINI

0
Tokom 2023. godine na cestama u Federaciji BiH dogodilo se 24.300 saobraćajnih nesreća , što je za 13,9 posto više u odnosu na 2022. godinu.