KOLINDA U PROBLEMIMA, ČOVIĆEVIH GLASAČA NI NA MAPI: KOJI ĆE GRADOVI PRESUDITI U IZBORU NOVOG PREDSJEDNIKA HRVATSKE

Drugi krug predsjedničkih izbora odredit će prije svega bitka za Zagreb, a zatim i za gradove Split, Rijeku i Osijek.

Tu je i najviše birača trećega jakog kandidata koji ispada iz utrke, kandidata desnice Miroslava Škore koji je u prvom krugu u nedjelju osvojio 466.000 glasova, ili 24,45 posto, iza kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar-Kitarović sa 508.000 glasova (26,65 posto) i kandidata SDP-a Zorana Milanovića sa 563.000 glasova (29,55 posto).

Miroslav Škoro odnio je pobjedu u četiri slavonske županije, ali to mu je donijelo 105.000 glasova, dok je s drugim mjestom u Zagrebu dobio skoro 91.000 glasova.

Sve te četiri županije, plus peta u kojoj je Škoro pobijedio, Bjelovarsko-bilogorska, zajedno imaju manje birača nego Zagreb, u kojem je Milanović pobijedio.

Zoran Milanović ulazi s velikim potencijalom u drugi krug izbora: on ima većinu u Zagrebu, u glavnom gradu osvojio je 126.000 glasova, što je više nego da su za njega glasali svi koji su izašli na izbore u Šibensko-kninskoj županiji, Virovitičkoj i Požeškoj županiji zajedno.

Županije u kojima Milanović dobro stoji imaju više birača i slabu izlaznost, ispod prosječne nacionalne od 51,2 posto. U Zagrebu je izašlo na izbore 55 posto birača, skoro 382.000, što je kao u devet malih županija zajedno. Lika, koju se često spominje kao utvrdu HDZ-a, donijela je Kolindi Grabar-Kitarović pobjedu, ali to je samo 9100 glasova.

U Zagrebu je izgubila i u tom porazu osvojila deseterostruko više, 91.000 glasova. Više je Grabar-Kitarović vrijedio poraz u Osijeku nego pobjeda u Lici, jer je u Osijeku osvojila s trećim mjestom 11.304 glasa. Isto je bilo i u Rijeci, gdje nikakav kandidat HDZ-a ne može sanjati pobjedu: u rodnom gradu dobila je 9488 glasova, opet više nego u Lici.

HDZ je devedesetih skrojio županije i izborne jedinice kako bi si učvrstio vlast, i ostale su do danas takve, s velikom razlikom u razvijenosti, površini i broju stanovnika. Uz grad Zagreb, samo su još četiri županije zabilježile više od 100.000 ispunjenih listića: Splitsko-dalmatinska (198,425 birača, izlaznost 49 posto), Zagrebačka (144.768 izašlih birača, izlaznost 52,96), Osječko-baranjska (127.100 birača, izlaznost 51 posto) te Primorsko-goranska, sa 125.646 građana na biralištima, uz izlaznost od 48 posto.

Zbog tako velikih razlika, pobjeda se negdje ispostavlja kao poraz, a poraz kao pobjeda. Treće mjesto u velikoj županiji kao što je Zagrebačka (144.768 birača je sad izašlo) Kolindi Grabar-Kitarović je donijelo skoro 35.000 glasova, što je više nego što joj je donijela pobjeda u sedam malih županija, poput Zadarske, Dubrovačko-neretvanske, Šibenske, Virovitičko-podravske, Ličke, Karlovačke i Sisačko-moslavačke. A ukupno je pobijedila u osam županija, kao i Zoran Milanović, dok ih je pet pripalo Miroslavu Škori. Osma županija u kojoj je pobijedila je Splitska: tu je dobila 64.000 glasova. A u Zagrebu, gdje je osvojila tek treće mjesto, dobila je 74.000 glasova.

Najvažnija bitka za glasove u drugom krugu izbora vodit će se u Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji, te u Splitsko-dalmatinskoj i Osječkoj, županijama s velikim brojem birača.

Primorsko-goranska i Istarska županija za Zorana Milanovića su velik potencijal, odnosno bazen u kojem lovi neaktivne glasove, jer je tamo izlaznost bila ispodpolovična (Istra 47 posto, Primorska 48 posto), slično kao u Međimurskoj i Varaždinskoj (50-52 posto) gdje je također pobijedio u prvom krugu. Hrvatska je mala i centralizirana, osim Zagreba samo još pet gradova ima više od 60.000 stanovnika: Split, Rijeka, Osijek, Zadar i Velika Gorica.

Milanović je u šest najvećih hrvatskih gradova osvojio 200.442 glasa, a Grabar-Kitarović 129.470, skoro 71.000 manje: razlika u ukupnom broju glasova između dvoje prvoplasiranih u prvom krugu bila je 55.153. No, kandidatkinja HDZ-a imala je snažnu konkurenciju u kandidatu desnice Škori, a pitanje je kako će njegovi birači reagirati u drugom izbornom krugu, piše Jutarnji list.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.