KOMANDANT FOLKESTAD: BIH SE SA IZAZOVIMA NE SUOČAVA SAMA

Odlazeći komandant NATO-štaba u Sarajevu Eric Folkestad govorio je o sigurnosnoj situaciji u BiH, modernizaciji Oružanih snaga BiH i dostignućima na NATO-putu.

Kakva je trenutna sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini?

  • BiH se suočava sa sigurnosnim izazovima, kao i svaka druga zemlja. Govorili smo o jednom od unutrašnjih izazova i bezrezervnoj predanosti međunarodne zajednice suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i podršci stabilnosti u regionu. Ali, nesumnjivo je da su pojedini izazovi, od korupcije do migracija, organiziranog kriminala, dezinformacija i svjetske pandemije Covid-19, posebno teško pogodili BiH.

    Razvijanje sposobnosti
  • Važno je, međutim, shvatiti da se BiH s tim izazovima ne suočava sama. Mi u NATO-u znamo da su problemi lakši kad imate 30 zemalja saveznica koje rade zajedno kako bi se suprotstavile izazovima. Ali suzbijanje ovih prijetnji i suprotstavljanje izazovima zahtijeva reforme – zahtijeva stvaranje jakih, demokratskih i transparentnih institucija. Iz tog razloga je NATO toliko uložio u BiH, uključujući podršku i prisustvo, u cilju unapređenja reformi koje štite individualna prava i slobode, jačaju demokratske principe i podržavaju vladavinu prava.
  • Moj tim, uz podršku kolega iz NATO-sjedišta u Bruxellesu i širom Saveza, radi kako bi podržao ove reforme u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama i drugim institucijama u oblasti odbrane i sigurnosti, te im pomogao u izgradnji njihovih kapaciteta i sposobnosti, ne samo u podršci mirovnim misijama u inostranstvu već i zbog odgovora na prirodne katastrofe i vanredne situacije u zemlji.
  • Radimo na tome da OSBiH dalje razvija svoju sposobnost da podrži civilno stanovništvo i organe vlasti, da se vojni helikopteri mogu koristiti i za evakuaciju stradalih, za potragu i spašavanje i gašenje šumskih požara, da OSBiH ima sposobnost spašavanja na vodi koja je od ključnog značaja kad treba ljude spašavati u poplavama, da se i dalje radi na tome da zemlja bude sigurnija za sve zahvaljujući deminiranju, a što opet doprinosi razvoju turizma i ekonomskom rastu.

Eric Folkestad: BiH nije sama

Znamo, također, da kad jedanput krenete, reforme se dalje šire jer ništa ne uspijeva poput uspjeha. Dakle, kada zažive reforme zahvaljujući kojima je ženska perspektiva inkorporirana u pravilnike i prakse u sektoru odbrane i sigurnosti, to postaje model koji će slijediti druge institucije i područja u javnom sektoru.

Nedavno ste u Sarajevu, zajedno s komandantom EUFOR-a, generalom Alexanderom Platzerom, ugostili admirala Roberta P. Burkea, komandanta Komande savezničkih snaga u Napulju, koji je još jednom potvrdio predanost suverenitetu i teritorijalnom integritetu stabilne Bosne i Hercegovine. Koliko su posjete ove vrste i nedvosmislene poruke podrške Bosni i Hercegovini koje dolaze iz vrha NATO-a važne za smirivanje tenzija u BiH?

  • Mislim da je važno da ljudi u BiH znaju da je NATO tu za njih – ne samo relativno mali tim koji imamo na terenu (iako je nesporno kako uticaj i rezultati tog tima prevazilaze njegovu veličinu) već i cijela organizacijska struktura koja stoji iza njega – sve do NATO-štaba u Bruxellesu.

U pravu ste kad kažete da smo proteklih sedmica svjedočili cijelom nizu izjava i posjeta visokog nivoa – jednim dijelom u cilju pružanja uvjeravanja. Ali, to ne znači da ti ljudi nisu i inače upoznati i stalno anganžirani oko izazova i dešavanja u BiH. Dio naše misije je da politička strana NATO-a, kao i Komanda združenih snaga u Napulju i Vrhovna komanda savezničkih snaga u Evropi, imaju stalni uvid u situaciju na terenu. Ove godine sam obišao sve ove ključne NATO-institucije, a moj tim i ja svakodnevno razgovaramo s našim kolegama u nadređenim komandama zaduženim za politička i vojna pitanja.

BiH, također, ima ambasadora u Sjedištu NATO-a u Bruxellesu, što joj omogućava ne samo da oblikuje odnos koji želi da ima s NATO-om već i da inicira pitanja i osigura da se glas BiH čuje u unutrašnjim razgovorima u NATO-u.
Glas u Bruxellesu

Tokom te posjete, bili smo u prilici sjesti s admiralom Burkeom i rukovodstvom OSBiH i razgovarati o nedavnim uspjesima OSBiH i njihovoj zajedničkoj viziji za budućnost. Mislim da je to bio vrlo snažan simbol jedinstvenih Oružanih snaga koje djeluju uz jedinstvo komandovanja i svrhe – usred cjelokupne retorike podjele, bilo je sjajno pokazati jedinstvenost OSBiH na djelu.


Početkom novembra ste boravili u NATO-komandi savezničkih kopnenih snaga (LANDCOM) u Izmiru, gdje ste s komandantom LANDCOM-a, generalom Rogerom L. Cloutierom i njegovim saradnicima razgovarali o aktivnoj podršci koju LANDCOM pruža reformi i modernizaciji Oružanih snaga BiH. Dokle je OSBiH stigao u dostizanju visokih standarda interoperabilnosti s NATO-om i u ostvarivanju stabilnosti u okviru međunarodnih mirovnih misija u čemu mu upravo LANDCOM pomaže?

  • Usprkos izazovima s kojima se suočavaju, Oružane snage su uspješno prešle tri od četiri praga koji će rezultirati njihovom certifikacijom po međunarodnim standardima. To je veliki uspjeh i potvrda posvećenosti, profesionalizma i opredjeljenja Oružanih snaga i njihovih vojnih i političkih vođa. Najskorija faza u ovom procesu je bila vježba OSBiH samoprocjene nivoa 2 koja je održana u septembru. Kao što joj samo ime kaže, to je vježba na kojoj pripadnici OSBiH sami procjenjuju vlastiti napredak. Ali, transparentnost među saveznicama i partnerima je važan princip operacija NATO-a, tako da je, kao što je uobičajeno u takvom procesu, BiH pozvala nekoliko savezničkih i partnerskih zemalja i pružila im priliku da ocjenjuju tu vježbu uz ocjenjivače iz OSBiH. LANDCOM je podržao ovu vježbu – uz pomoć mog tima iz NATO-štaba Sarajevo – budući da je ta NATO-komanda odgovorna da osigura da kopnene snage NATO-a i kopnene snage naših partnera mogu djelovati zajedno. Dakle, bio je to istinski međunarodni poduhvat jer je preko svojih ocjenjivača ili monitora bilo zastupljeno desetak zemalja.
  • Na kraju ovih procesa, BiH će imati Bataljonsku grupu lake pješadije, najveću jedinicu koja je ikad dosad prošla kroz ovaj proces, koja će se moći rasporediti – ako to vlasti BiH žele – kao dio međunarodnih mirovnih misija širom svijeta.
  • Iako je ovaj proces certifikacije NATO-proces, zapravo je riječ o zlatnom standardu koji se koristi širom svijeta, uključujući i sve zemlje na Balkanu, a ne samo unutar NATO-saveznica.


Koja su ključna dostignuća na dosadašnjem NATO-putu Bosne i Hercegovine?

  • Mislim da je važno prisjetiti se da kad je riječ o NATO-putu, kako ste ga nazvali, nije riječ samo o krajnjoj destinaciji. Ustvari, i nema određene destinacije – put je taj koji je važan. A put svake zemlje je drukčiji. Godinama govorimo da su vrata za članstvo u NATO-u otvorena ako BiH to želi. Ali, o odnosu BiH i NATO-a, i sada i u budućnosti, odlučuje BiH.


Značajno postignuće

  • Mislim da je formiranje Komisije za saradnju s NATO-om značajno postignuće. Komisija je grupa demokratskih predstavnika koje predvodi zamjenik ministra Josip Brkić, koja će utvrditi u kojim oblastima BiH želi podršku i saradnju NATO-a i zemalja saveznica. Oni su izradili Program reformi – i po prvi put ga postavili online kako bi ga mogli vidjeti građani BiH. Mislim da je Program reformi iznenadio puno ljudi koji nisu razumjeli o čemu se radi kad je riječ o odnosu BiH i NATO-a. Riječ je o reformama na nivou cijelog društva, a ne samo vojnim. Reformama koje jačaju demokratske vrijednosti i osiguravaju da postoji civilni nadzor nad institucijama odbrane i sigurnosti, reformama koje podržavaju vladavinu prava, štite individualna prava i slobode i ulijevaju međunarodnim poslovnim subjektima povjerenje da investiraju. Ukratko, reformama koje će učiniti život boljim za sve u BiH. Reformama koje će život učiniti boljim bez obzira na to hoće li BiH izabrati da postane članica NATO-a. To sam mislio kad sam rekao da je put važniji od same destinacije, prenosi Oslobođenje.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE