KOME JE I ZAŠTO KAŽNJAVANJE NEGIRANJA GENOCIDA U BIH TABU TEMA

Ni 25 godina nakon rata država BiH nema odredbu u Krivičnom zakonu kojom bi se kaznili negatori genocida i ratnih zločina, kao i onih koji dodjeljuju priznanja zločincima.

Arhiv

Posljednji pokušaj da naša država konačno napravi iskorak u tom pogledu propao je jučer kada je odbijen prijedlog delegata Zlatka Miletića (DF) da se u Krivični zakon uvrste odredbe koje bi kažnjavale negatore genocida i ratnih zločina.

Genocid u BiH dogodio se 1995. godine. Međunarodni sud je presudio da se dogodio u Srebrenici. Genocid se sastojao od masovnih, planski provedenih ubistava zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina. Desio u regionu Srebrenice, a izvršile su ga Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju “Škorpioni”, pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Radi se o jednom od najvećih masakara u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno više od 8.000 ljudi.

Za izmjene i dopune Krivičnog zakona glasalo je 6 delegata i to iz SDA, SBB-a, DF-a i SDP-a. Protiv su bili 4 delegata SNSD-a i četiri delegata HDZ-a kao i jedan delegat SDS-a.

Evidentno je da bez obzira na novu vlast na državnom nivou SDA, SBB, i DF neće imati podršku partnera u vlasti, SNSD-a i HDZ-a za historijski iskorak u ovom važnom pitanju. Tako pitanje genocida i dalje ostaje tabu tema koja se redovno sklanja s dnevnog reda. Stranke iz Republike Srpske, bile da su vlast ili opozicij aimaju jedinstven stav o ovom pitanju, a to je da u potpunosti negiraju genocid i kažnjavanje negiranja genocida. Određene izgovore ima i HDZ, čiji delegati također nisu podržali izmjene Krivičnog zakona kojim bi se kaznilo negiranje genocida. Tako dok međunarodne institucije imaju jasan stav o genocidu u BiH, u državi gdje se dogodio ne samo da se genocid negira, već se ni njegovo negiranja pa ni veličanje, koje nije rijetko ne kažnjava.

A prošlo je 25 godina od tog zločina. Sol na ranu porodica žrtava i preživjelih žrtava genocida i dalje se dosipa. A izgovor da se ne podrži kažnjavanje genocid aje navodno neuređeno pravosuđe i sudski postupci za ratne zločine nad srpskim narodom.

U međuvremenu u BiH se ne kažnjavaju niti na bilo koji način sankcioniraju formiranje i djelovanje udruženja ravnogorskog pokreta, kao ni postojanje ulica četničkih ili ustaških vođa, piše Klix.

Kako je krenula nova koalicija na državnom nivou, ništa ne sluti da će se ni u naredne četiri godine u BiH kažnjavati oni koji negiraju genocid i slave ratne zločince.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.