KOMEMORACIJA AKADEMIKU MUHAMEDU FILIPOVIĆU: CIJELI SVOJ RADNI VIJEK POSVETIO ČUVANJU BIH

Komemoracija akademiku Muhamedu Filipoviću koji je preminuo u Sarajevu u 91. godini, održana je danas u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.

Radiosarajevo.ba

Rektor UNSA Rifat Škrijelj kazao je na komemoracija za akademika Muhameda Filipovića da su nakon njega ostala djela koja će živjeti sve dok je akademskih institucija.

  • On pripada jednoj plejadi bh. velikana koji su ostavili jedan neizbrisiv trag u BiH. Bio je osnivača i predvodnik jedne generecije filozofa koja se suprostavljala rigidnim stvarima sistema u bivšoj Jugoslaviji. U presudnim momentima za opstanak BiH, kao vrstan poznavalac BiH, cjelokupno svoje djelovanje je posvetio odbrani naše države – kazao je rektor.

Dodao je da je njegovo životno i naučno postignuće sadržano u preko 50 monografija, više stotina stručnih članaka i naglasio će oni ostati kao putokaz.

  • Akademik Filipović bio je jedan od stubiva akademske zajednice BIH, Europe i svijeta. Našem akademiku želim laku bosansku zemlnu – zaključio je Škrijelj.

Rektor Škrijelj je i prije same komemoracije prisutnim novinarima govorio o veličini akademika Filipovića.

  • Mi smo u decembru organizovali naučni skup o životu i značaju profesora Filipovića. On je bio jedan od akademskih stubova u BIH. On je radio tačno onoliko koliko je star Univerzitet u Sarajevu. To je bio intelektualac prije svega visokog ranga, koji je nadživio jedno stoljeće. Čovjek koji je širom svijeta bio predstavnik BiH. On je cijeli svoj radni vijek posvetio čuvanju BiH. Njegova djela će biti baština koja će se čuvati na UNSA i studenti će godinama učiti iz toga, on je sebe sasvim sigurno učinio besmrtnim, kazao je Škrijelj.

Profesor Salih Fočo je kazao da se danas opraštamo od profesora koji je  rad vezao za Filozofski fakultet i Univerzitet u Sarajevu, piše Radiosarajevo.ba.

  • Vječiti buntovnik i opozicionar, bio je poštovan i hvaljen, posebno običnim narodom i akademskoj zajednici. Bio je u isto vrijeme i osporavan. Bez sumnje ovog legendarmog Krajišnika, BiH će pamtiti kao jedmog od svojih belikih naučnika. Prvenstveno kao nekoga ko je vratio ime našeg naroda Bošnjak. Njegov rad je pozitivno cijenjen i u inozemnim djelovao je više od 50 godina kaonprofesor univeriziteta – rekao je Fočo.

Profesor Filipović je imao značajnog udjela u političkim zbivanjima u BIH, istaknuo je Fočo, i dodao da se uvijek borio za slobodu individue.

  • Mada nije bio član nijedne grupe, ali je bio jedan od najznačajnih disidenata, bio je više isključivan iz KPJ. Bio je pokretač ideja, a navest ću samo neke. Prva je ideja Bh. duha, u tom eseju je napisao da bit Bosne nije podjela, već jedinstvo. Druga ideja koju je iznio na međunarodnom savjetovanju u Cavtatu, te tvrdnje su se sastojale u tezama da je komunizam završio svoj tok i da odlazi sa svjetske političke scene. On je bio prvi koji je predvidio da će se dogoditi nasilje, nad Bošnjacima prvenstveno. U rušenju socijalizma i izgradnji više stranačkog sistema, bio je sudionik i pokretač mnogih ideja. Među najvećim idejama je njegova da narod ima pravo na vlastito ime i državu. Kao rijetko ko razumijevao je Bosnu, njeno zajedništvo koje je čini tako ponosnom – kazao je Fočo.

Kao vrstan pedagog bio je cijenjen i omiljen, izveo je 40 generecija, kazao je Fočo.

  • Kada sam ga pokušavao osloviti sa akademije, on je mi je kazao “Salih, ja sam prvenstveno profesor – rekao je Fočo.
  • Dragi profesore, prijatelju, nek ti Allah podari lijepi dženet – zaključio je Fočo.

Muamer Zukorlić je kazao da danas ispračamo jednog od najvećih sinova Bosne.

  • Bio je znanje i sloboda. Vječno je plivao uzvodno, prkoseći svim silama inercije. Takvi ljudi, takve ljude je teško priznati za života. Tolika energija znanje, hrabrosti, odvažnosti i dostojanstva. Bila je zaokruženje l, veći izazov kliznuti u zavist nego li u poštovanje. Vrijeme priznanja takvih ljudi počinje onoga trenutka kada odlaze sa ovog svijeta. Ostavio nam je u emanet Bosnu, onu pravu Bosnu… Ponosnu Bosnu etničkih i drugih razlikosti, ali Bosnu jedinstvenu hiljadugodišnju Bosnu ljudskosti koja odolijeva svim udarima. Jeste ovo veliki gubitak, za porodici, za naciju, ali sa jedne strane tuga, ali sa druge strane ponos što smo ga imali takvog. A mi u Bošnjačkoj akademiji smo ponosni što smo imali najvećeg i najjačeg predsjednika – zaključio je Zukorlić.

Akademik Filipović bio je filozofski pisac, teoretičar, esejista i jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih filozofa. Rođen je u Banjoj Luci 3. augusta 1929. godine.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu, a doktorirao 1960. godine. Bio je član Akademije nauka BiH i predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

On je zasigurno bio jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih intelektualaca.

Objavio je 14 knjiga, od kojih su neke i prevedene na druge jezike. Najveći broj prevoda doživjela je knjiga “Lenjin – monografija njegove misli”, koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.