Večera je bila prilika za informiranje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH o aktivnostima koje ovo ali i druga bh. udruženja u UK provode, te prilika za razgovor o budućim zajedničkim aktivnostima i pitanjima koja su od velikog interesa za bosanskohercegovačku dijasporu, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.
Komšić je iskoristio priliku da posebno zahvali britanskim državljanima koji učestvuju u radu organizacije ‘Remembering Srebrenica’, čime doprinose da se traume preživjelih Srebreničana, i drugih Bosanaca i Hercegovaca koje je rat posebno pogodio, bar malo ublaže. Njihov rad i aktivnosti od velikog su značaja za buduće generacije, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u cijeloj Evropi, kao opomena i sjećanje na jedan teški period koji je iza nas.
Na večeri su, pored organizatora koje je predvodio predsjednik organizacije dr. Waqar Azmi, učestvovali reisu-l-ulema ef. Kavazović, ambasador UK u BiH Matthew Field, ambasador BiH u UK Vanja Filipović, brojni predstavnici bh. udruženja u UK, predstavnici Ministarstva vanjskih poslova UK, te drugi brojni gosti i zvanice.
Tokom posjete Londonu, predsjedavajući Komšić sastao se i sa prvom bosanskom baronesom Arminkom Helić.
Sagovornici su razgovarali o bilateralnim odnosima BiH i UK, te povećanom interesu UK za zemlje regije Zapadnog Balkana, s posebnim interesom za našu zemlju.
Predsjedavajući Komšić i baronesa Helić složili su se da se bilo kakav eventualni dogovor Prištine i Beograda ne može dovoditi u kontekst sa Bosnom i Hercegovinom. Sagovornici su se, također, složili da euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine nemaju alternative, te da je ranije postignuti konsenzus o NATO putu Bosne i Hercegovine jasno utvrđen odgovarajućim zakonom, odlukama i strategijama nadležnih državnih institucija, što se ne može staviti van snage političkim pritiskom, već samo demokratskim putem, kako su i doneseni.
Komšić se sastao i sa direktoricom British Councila Stevie Spring i njenim timom.
Spring je informirala Komšića o projektima koje British Council sprovodi u Bosni i Hercegovini, te o tri glavna polja njihovog rada: engleski jezik, obrazovanje i kultura.
Iz obrazovnog programa posebno je istakla regionalni 21st Century Schools projekat, odnosno uvođenje ‘microbit’ tehnologije u osnovne škole, radi učenja djece programiranju i kodiranju. Na taj način unapređuju se vještine kritičnog razmišljanja, te uče vrlo praktične vještine za eventualni rad u IT industriji, koja je u konstantnoj ekspanziji.
