Ovo je Komšićev prvi intervju za jedan medij nakon posjete Srbiji. U Beogradu je posljednji put bio prije osam godina, kao tadašnji član Predsjedništva BiH i član SDP-a.
Nije bio osam godina, šta je donijela posjeta
– Ako bismo je poredili sa prošlom posjetom Predsjedništva BiH, kad je Čović (Dragan, op. a.) kao na tacni ponudio suverenitet BiH pa je Izetbegović (Bakir, op. a.) morao vaditi kestenje iz vatre, rekao bih da je ova u tom smislu, ako ništa, bila bolja. Čak je i gospodin Dodik ispoštovao dogovor da na pres-konferenciji izađemo sa zajedničkim stavom o onome o čemu se razgovaralo, a razgovaralo se o infrastrukturnim projektima. Mislim da smo nakon dugo vremena izgradili minimum osnova za bolje odnose u budućnosti.
Bilo bi zaista dobro da zasučemo rukave i da se prestanemo svađati oko elementarnih stvari, kao što je suverenitet države BiH, da konačno zaključimo pitanje granice, da vidimo kako riješiti pitanje korištenja hidropotencijala rijeke Drine i niz drugih otvorenih pitanja. Znam da će u svemu tome postojati otpori, da će oni koji ne žele rješavanje tih pitanja, ponovo nastojati da zatežu. Ja to, pod uvjetom da se poštuje država BiH, neću raditi ni na retoričkom nivou, kao što to nikad i nisam radio ničim izazvan, nego sam na problematiziranje suvereniteta BiH reagirao samo kad se moralo, jer mi je to bilo u opisu posla i jer sam se osjećao pozvanim da se tome usprotivim kao građanin države Bosne i Hercegovine. Stoga zaista vjerujem da se odnosi između BiH i Republike Srbije mogu urediti na principu međusobnog uvažavanja. Čini se i da gospodin Vučić to isto želi.
Prisustvovali ste i trilaterali s ostala dva člana Predsjedništva. Koje su bile poruke predsjednika Turske i Srbije Erdoana i Vučića u neoficijelnom dijelu razgovora?
– Poruke su prilično jasne. Fokus je na jačanju trilateralne saradnje i na dodatnom popravljanju odnosa upravo kroz jačanje ekonomske saradnje. Ekonomsku saradnju imaju i države koje su u lošim odnosima, jer ne možete kontrolirati tokove kapitala koji je kao voda, koja uvijek nađe svoj put. Pa, zašto je, onda, ne bi imale i učinile još boljom države koje se naslanjaju jedna na drugu?
Je li trilaterala u Srbiji približila statove među članovima Predsjedništva kada je u pitanju slanje ANP-a i formiranja Vijeća ministara?
– Nije. Nisam ni očekivao da ih približi niti mislim da treba da ih približava.Godišnji nacionalni program (ANP) je unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine. Ne možemo nekoga pozivati, pa u ovom slučaju ni Srbiju, da se ne miješa u unutrašnja pitanja BiH, a očekivati od njih da približe naše stavove oko postizanja reformi koje se tiču NATO integracija, odnosno stavove o dostavljanju ANP-a. Uostalom, to nisu stavovi nego pozicije pri kojima neko poštuje, a neko ne poštuje zakon. To ne mogu biti stavovi!
Ako vas policija kazni zbog prekoračene brzine u vožnji, nije vam iznijet nikakav stav. Morate platiti kaznu. Onaj ko to ne želi, ne samo da ne poštuje zakon nego će i za to snositi posljedice. Istina, može uokolo telefonirati kako bi izbjegao zakon, ali tu već govorimo o vanistitucionalnom djelovanju, drumskoj hajdučiji i psihologiji balvana.
Beograd mora prepoznati Sarajevo kao glavni grad
Je li se u Beogradu razgovaralo o formiranju vlasti?
– Nije. Vlast u BiH se formira u Sarajevu, a ne u Beogradu. Upravo sam tamo kazao da Beograd mora prepoznati Sarajevo kao glavni grad Bosne i Hercegovine. Nakon takve poruke, bilo bi potpuno besmisleno i, zapravo, kontradiktorno od sastanaka u Beogradu očekivati da rezultiraju formiranjem nove vlasti u BiH.
Mislite li da je Dodik smekšao stavove. Nedavno ste rekli da više ni sam ne zna gdje goni. Vjerujete li da je konačno uskladio pravac?
– Bio je nervozan i napet. Činilo se da će eksplodirati. Srećom, nije. Hoće li smekšati? To morate pitati njega. No, i dalje smatram da će morati da se sabere. Ukoliko se i on zalaže za pristupanje Evropskoj uniji, a barem tako kaže, onda će se morati pomiriti s činjenicom da se prvo ulazi u dvorište pa onda u kuću, odnosno s tim da je NATO sigurnosno predvorje Evropske unije. To pokazuje i iskustvo država tzv. Istočnog lagera, koje su se pridružile EU.
Također, približavanjem NATO-u jača priliv stranih investicija, što danas vidimo na primjeru Sjeverne Makedonije, gdje su drastično skočile strane investicije nakon što su se približili NATO-u. Pa, šta misli taj Dodik? Da je za ljude u RS preča njegova prodaja jabuka i rakije od ulaganja u privredu, koja je na izdisaju? Smekšat će Dodik itekako kad finansijski sistem u RS, koji je na izdisaju, kolabira, a Rusija bude pružala tek moralnu podršku. No, ja ne želim da se to desi na taj način, jer bi, u tom slučaju, ispaštali građani RS, koje, također, doživljavam kao svoje.
Šta bi mogao biti kompromis za ANP?
– Hiljadu sam to puta ponovio pa, evo, opet ću. Moraju se poštivati zakoni i odluke institucija BiH. Svaki kompromis na bazi toga za mene je prihvatljiv, kao što nije prihvatljiv nikakav kompromis koji zaobilazi zakone i odluke institucija države Bosne i Hercegovine. Do sada su s moje strane nuđeni kompromisni prijedlozi na bazi poštivanja zakona i odluka institucija države BiH, pri čemu ne bi bilo ni poraženih niti pobjednika.
Te prijedloge je gospodin Dodik odbio. Doduše, ne odmah.
Kako biste ocijenili poteze HDZ-a kad je u pitanju uvjetovanje formiranja Vlade FBiH, koje podrazumijeva izmjene Izbornog zakona? Lider SDA Bakir Izetbegović kazao je da vjeruje da će HDZ odustati od takvih izmjena. Slažete li se s njim?
– Ucjene koje se baziraju na tome da neko prihvati prijedloge rješenja koja se baziraju na dodatnom jačanju etničke diskriminacije i na legalizaciji apartheida, uopće više nisu relevantne. Mišljenje Evropske komisije pregazilo ih je kao voz štakora na šinama. Ono je, naime, u potpunoj suprotnosti od tih, slobodno ću reći, propalih ideja. To je svima jasno, pa čak i ovima iz HDZ-a, koji, spominjući te prijedloge, šminkaju mrtvaca.
Izborni zakon treba urediti po evropskim, a ne po tim zaostalim standardima. Umjesto što srljaju glavom kroz zid, bolje bi im bilo da se preciznije izjasne jesu li za dostavljanje ANP-a ili ne. Jesu li za NATO ili utjecaj Rusije. Tvrdim da su za veći utjecaj Rusije. Jedan dio zvaničnog Zagreba vidi to HDZ-ovo skretanje Rusiji preko Dodika, dok drugi iz potpuno neracionalnih razloga ignorira.
Austrija snažno podržava BiH
Kako biste ocijenili susret sa predsjednikom Austrije? Izgledao je kao vrlo srdačan uz snažne poruke?
– Susret sa predsjednikom Republike Austrije bio je, moram reći, vrlo prijatan. Predsjednik Van der Belen (Alexander van der Bellen) odlično razumije poziciju u kojoj se BiH nalazi, i političku i ekonomsku. Najviše smo razgovarali o ekonomiji i produbljivanju već dobre saradnje između dvije države, sa posebnim osvrtom na mogućnost investicija u drvnoj industriji.
Poznato je da Austrija podržava EU put BiH, a da nije članica NATO-a i upravo sam zato ukazao predsjedniku kako se ta činjenica u političkim nadmudrivanjima u BiH zloupotrebljava kao navodni argument protiv NATO-a, a vojna neutralnost Austrije nema nikakve veze s nemogućom i željenom vojnoj “neutralnosti” koju, recimo, propagiraju Dodik i proruska propagandna glasila na našim prostorima. Stekao sam dojam da predsjednik Austrije razumije tu distinkciju, koju je bilo potrebno naglasiti.
Nedavno ste se, po ko zna koji put, našli na meti medija u Hrvatskoj. Zašto Komšić toliko smeta predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Može li Hrvatska reći ko je pravi Hrvat, a ko nije?
– Nisam se našao na meti hrvatskih medija. Štaviše, ne mogu da stignem odgovoriti na uglavnom profesionalne upite medija iz Hrvatske. Postoji, naravno, HINA, koja se, izgleda, u novinarstvu vodi etičkim standardima Riste Đoge. Što se tiče predsjednice Hrvatske, mogu samo reći da su mi brojni evropski zvaničnici s čuđenjem, da ne kažem sa podsmijehom, govorili o tome kako uopće ne mogu da vjeruju da predsjednica jedne države osporava legalan izbor predsjednika, odnosno člana Predsjedništva u drugoj državi. To im je neshvatljivo, da ne kažem smiješno.
