KOMŠIĆ ZA HAYAT O ORUŽANIM SNAGAMA, SAMITU NA BRIJUNIMA, ČOVIĆU: DODIK SLUŠA SVAKOG ŠEFA IZ BEOGRADA, KO KOGA ŠTITI U PRAVOSUĐU

Gost današnje emisije Dobar dan BiH Hayat televizije bio je Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Samit Brdo-Brijuni, Izborni zakon, vojna vježba Brzi odgovor, mirni razlaz, za Bosnu zainteresovana ili o svojim problemima zabavljena međunarodna zajednica…

Niz tema važnih za našu sadašnjost i još važnijih za našu budućnost.

Inače, članovi Predsjedništva Komšić i Džaferović će za vikend prisustvovati dijelu vježbe „Brzi odgovor 2021“.

Komšić dijeli mišljenje da je zaista impresivno ovo što smo do sada mogli vidjeti kada je riječ o pomenutoj vježbi.

  • Ova vježba je samo jedan kompleks cijelog niza vježbi koje se odvijaju dominantno u jugoistočnom dijelu Evrope, u zemljama koje jesu članice NATO-a i u onima koje nisu, mislim tu prije svega na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Riječ je o jednoj kompleksnoj vježbi, ona ima odbrambeni naziv, ali vidim da ruska strana to posmatra kao uvježbavanje ofanzivnih operacija. Ova vježba nosi i jednu određenu političku poruku pored te klasične vojne vježbe. Ta politička poruka je upućena prije svega ruskim planovima kadaje riječ o cijeloj Evropi. Ovo je samo jedan segment što se dešava u BiH.
Hayat
  • S druge strane, naše jedinice koje učestvuju u ovoj vježbi u saradnji sa jedinicima SAD-a i drugih zemalja članica NATO-a koje tu učestvuju, imaju sada jednu vrstu testa. Da se pokaže koliko su one interoperabilne sa jedinicima zemalja NATO-a, u ovom slučaju sa jedinicama vojske SAD-a. Dakle, pored tog šireg značaja, koji je i vojni i politički, za nas u BiH je vrlo važno da vidimo kako naše jedinice funkcionišu u koordinaciji sa jedinicama vosjke SAD-a i drugim jedinicama NATO-a, i odmah da znamo, to se na neki način ocjenjuje. Dakle, koliko je naša jedinica borbena jedinica, koliko je ona interoperabilna i s američkim snagama i NATO snagama. Naravno, sve se to dešava u odnosima između NATO Saveza i Rusije, koji se na neki način prelamaju ne samo u BiH, nego i u cijeloj regiji. Dakle, BiH na ovaj način, ali cijela BiH jer je Predsjedništvo BiH konsenzusom donijelo odluku da ova vježba ide, pokazuje zapravo gdje mi u smislu naše  vanjskopolitičke i sigurnosne orjentacije idemo, a to je NATO – kazao je Komšić.

Ova vježba može imati direktne refleksije na naš put ka NATO-u, pa se postavlja logičko pitanje može li to naša vojska iznijeti budući da znamo da nemaju dovoljnu finansijsku podršku.

Komšić ističe da već duže vrijeme postoji objektivan zahtjev da se vojnicima povećaju plaće, da se uslovi u kojima oni žive i rade poboljšaju, a to je jedan od zahtjeva i NATO-a.

Hayat
  • S druge strane imamo sistemsku opstrukciju unutar samih institucija BiH, što je apsurd. Pogotovo ta opstrukcija dolazi od strane politike i političara RS-a, u posljednje vrijeme ima nešto i od strane HDZ-a, ali nije drastično izraženo, ali na taj način vjerovatno prave uslugu SNSD-u i Dodiku. Kad pogledate ono što naši vojnici rade, a ja sam ih imao priliku gledati u Afganistanu, tako loša podrška, a tako dobar rezultat. Ja govorim o jedinicima koje djeluju mješovite. Gledao sam našu jedinicu u Afganistanu, pretprošle godine u Bagramu, u situaciji koja je bila vanredna, kada se desio jedan napad na tu bazu, i vidio sam kako naše djevojke i momci funkcionišu. Oni pokazuju ne samo vojničku poslušnost, nego i poštovanje prema tim oficirima, a to su mlade djevojke i momci, ali to funkcioniše savršeno. Moram ih pohvaliti jer sam zaista bio oduševljen sa onim što su pokazali. Čak je i američki general koji je bio komandant tu u Bagremu kad smo ga pitali, recite nam nezvanično, kakva je to jedinica, on je rekao „to je vrhunska jedinica koja poštuje, sluša i izvršava naređenja“, ali rekao je da čak nekad nisu ni potrebna naređenja da bi izvršili svoj posao. Šta reći, nego da smo ponosni na njih. Tako da imamo taj nesrazmjer u vidu podrške njima i toga šta oni isporučuju – naglasio je Komšić u emisiji Dobar dan BiH.

Milorad Dodik je za naše Oružane snage rekao da su historijska greška, ali mu je zaista izvrsno odgovorio generalpukovnik Senad Mašović, upravo gostujući u našem studiju, rekavši da Oružane snage nisu greška, nego najveći uspjeh te da politika nema utjecaj na djelovanje vojske i njeno jedinstvo. To je ohrabrujuće za sve patriote.

Komšić ističe da je to ispravan pristup.

  • Politika ima uticaja na Oružane snage samo utoliko ukoliko je ovlaštena zakonom, kao što je Predsjedništvo vrhovni komandant, i tu politika mora prestajati. Kao i miješanje vojske i oficira u političke stvari. To je demokratski standard i naše Oružane snage se drže toga.

Oružane snage su jedan od najboljih pokazatelja da, dok neko želi državu učiniti nemogućom, ona živi svoj život i nadjačava sve te podle pokušaje njenog uništenja.

  • To vam je Bosna i Hercegovina. U historiji BiH bilo je sigurno težih trenutaka nego što je ovaj u kojem mi živimo. Ljudima to nikada nije bilo jasno, pogotovo sa strane, a čak ni nama samima u BiH nije jasno, kako se izađe iz tih situacija, kako se prevaziđu te situacije. Kako i BiH i njeni ljudi prežive sve to. Nekad vam se čini da je sve toliko ugroženo, i sve toliko visi o niti, a onda vidite da postoje neke veze koje su gotovo nevidljive i koje ljude spajaju i da su ljudi ovdje najčešće svjesni šta znači živjeti na ovom prostoru, šta znači živjeti u ovom okruženju i koliko se ne treba igrati sa stabilnošću, sa ratom i belajom bilo koje vrste. Postoji ta jedna isprepletena Bosna i Hercegovina, nekih ljudskih veza, bez obzira što su je pokušali pokidati i to na grub i tragičan način, krvav način. Nisu uspjeli, i to govori o tome da sve ovo što mi živimo jeste jedna prolazna faza i ljudi u ovoj zemlji u suštini su jači od nevolja koje ih opsjedaju s vremena na vrijeme.
Hayat

Kada je riječ o Tužilaštvu BiH koje nije stalo ukraj otvorenom napadu na ustavni poredak od strane Dodika, Komšić kao pravnik po zanimanju kaže da ako kao političar komentariše rad pravosuđa, to se uvijek može vratiti kao bumerang i mogu vas optužiti da se petljate u rad pravoduđa.

  • Pravosuđe je po našim zakonima i svim standardima neovisna institucija. Ono čak po našim zakonima nikom ne odgovara. Ne odgovara čak po našim zakonima ni javnosti. Za razliku naprimjer od političara koji svako četiri godine odgovaraju javnosti. Meni kao pravniku neke stvari, ne da nisu logične, nego meni kao pravniku neke stvari su potpuno pogrešno postavljene. Iskreno, ima tu naše bh. odgovornosti, ali ruku na srce, ima tu puno odgovornosti i stranaca jer su oni pravili ovaj sistem, i napravili su ga ovakvim kakvim jest. I sad smo mi u jednom začaranom krugu, vidimo da nešto ne funkcioniše i da nije dobro, a nemamo nikakav zakonski, ustavni osnov da te stvari mijenjamo. Kad krenete u priču da se promijene zakoni koji regulišu rad pravosuđa, što bi se trebalo dešavati u parlamentu, sudarite se odmah sa gazdama tih istih ljudi u pravosuđu koji ih naravno štite. I ne možete nikako dobiti logičan pravni sistem koji će reagovati da to što vi kažete, koji će reagovati na slučajeve očiglednog kriminala i korupcije, jednostavno to se ne dešava. I onda počnete da mislite, s pravom, da zapravo u dobroj mjeri postoji jedna sprega između određenih političkih i pravosudnih krugova i dje to zarpavo jedna poluga koja se upotrebljava da bi se obračunavalo i sa političkim neistomišljenicima, a s druge strane se ne procesuiraju očigledna krivična djela. Ovo govorim kao pravnik – istakao je Komšić.

Na pitanje da li bi lično pristao biti svjedok u slučaju pokretanja takve jedne istrage ili procesa, s obzirom na to da s gospodinom Dodikom provodi određeno vrijeme na poslu i upućen je dijelom u njegove aktivnosti, Komšić kaže da je u tom slučaju svakako dužan govoriti isključivo istinu.

  • U svakoj državi je tako. Vi ste dužni odazvati se pozivu suda i reći istinu, kakva god da je ona. Inače, nosite sankcije za neodazivanje u takvim slučajevima. Tako funkcioniše prvosuđe, nema ja hoću, ja neću.
Hayat

Milorada Dodika bosanskohercegovačka javnost, barem ovaj probosanki dio, ne doživljava pretjerano ozbiljno. Sad, koliko je to dobro ili opasno, drugo je pitanje, ali da li je realno očekivati da Brisel poduzme sankcije protiv SNSD-a pa i HDZ-a s obzirom na to da se otvoreno protive realizaciji prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, Komšić smatra da se od Brisela to ne možete očekivati u ovom trenutku.

  • Jaki igrači Evropske unije, a zna se koje su zemlje jaki igrači, ako one pokrenu tu akciju, velika je vjerovatnoća da će ih pratiti briselska administracija. Ja u ovom momentu ne vidim nikakvih naznaka za takvo nešto. Stvari u Briselu funkcionišu na mnogo komplikovan način. Odmah da se razumijemo, zna se u Evropi „ko kosi, a ko vodu nosi“, da se ne lažemo. U suštini, svaki glas je isti, ali zna se čiji je ipak glas malo jači i ko može na fini diplomatski način nametnuti odluke koje hoće. Tako je i sa sankcijama. Da to jaki igrači u EU žele, vjerovatno bi i briselska administracija pratila to. Koliko ja znam, u ovom trenutku ne postoji niti jedna naznaka da se to može desiti – naglasio je.  

Komšić je bio na prvom samitu Brdo-Brijuni prije deset godina. I tad i sad se govorilo o ulasku zemalja zapadnog Balkana u Uniju. Smatra da se u deset godina formalno gledajući desio određeni napredak.

  • Pogotovo kada govorimo o Sjevernoj Makedoniji, djelimično i Albaniji. Crna Gora zbog svoje veličine lakše ispunjava te obaveze zbog samog političkog sitema, ali ima napretka kada govorimo o regiji ukupno i u tim zemljama. Međutim, kada govorimo o BiH i Srbiji koju opterećuje pitanje Kosova, a BiH pitanje nedostatka unutrašnjeg konsenzusa do kojeg je gotovo nemoguće doći zbog različitih interesa. Očit vam je primjer ovih 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. Kada je to objavljeno, ja sam zaključio da dobar dio političara koji je to pozdravio nije to ni pročitao, te zaključke, a poslije kada su pročitali, počeli su se hvatati za glavu. Počev od Dodika, koji danas traži da se odustane od tih 14 prioriteta, do funkcionera HDZ-a koji također traže koordinirano s Dodikom da se odustane od tih 14 prioriteta. U tih 14 prioriteta je sadržano sve ono što treba BiH. Pogotovo u domenu osnovnih ljudskih prava do vladavine prava, to su temeljne stvari. Mi to ne ispunjavamo – kazao je.
Hayat

Komšić ističe da je dobra stvar da se non-paper pojavio jer je „otvorio mnogim ljudima oči“.

  • Vi ste mogli do pojave tog non-papera da se ponašate kao „pijetao koji kukuriče“ i završi u supi. Hrvatski non-paper je u suštini light varijanta „Janšinog non-papera“. To je tako, samo je ljepše, diplomatskije upakovan, sve je umotano brigom o evropskoj BiH. U ovoj vrsti posla, nalazim se na takvom mjestu da svašta mogu da vidim i osjetim, i da bi izašao pred ljude i rekao kako se stvari dešavaju moram imati dokaze. Da ste izašli prije „Janšinog non-papera“, mada su ga mnogi vidjeli u oktobru prošle godine, svi bi negirali da postoji, da je to fantomski non-paper. Nije nekad ni loše da đavo pokaže svoje pravo lice, bar onda vidiš šta je đavo – kazao je, između ostalog, Željko Komšić, gostujući u emisiji Dobar dan BiH.

Kada je riječ o daljnjem političkom angažmanu Komšić je istakao da bi volio da se DF ujedini u neki veći politički subjekat.

  • Mislim da je vrijeme da se politički subjekti ukrupnjavaju, da se organizuju oko neke ideje i onda ćemo imati lakšu situaciju generalno u političkom životu – naglasio je.
Hayat

Govoreći o sastanku na Brijunima, Komšić je kazao da zamalo nije došlo do skandala. Na opasku naše voditeljice da Dodik uglavnom sluša „šefa iz Beograda“, Komšić je dodao:

  • On sluša svakog šefa iz Beograda. Druga je stvar šta je do jučer govorio o tom šefu!

(Ismar Imamović)

Video pogledajte OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE