KOMŠIJE ‘REŽE’ ZBOG SLATKIŠA: ZBOG JEDNE KOLINDINE IZJAVE PALA PRODAJA ČOKOLADA IZ SRBIJE U HRVATSKOJ?

Dok se u Srbiji žale da im je znatno pao izvoz čokolada u Hrvatsku, Hrvatska, s druge strane, bilježi snažan rast izvoza čokolada upravo na srbijansko tržište.

Pokazuju to podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojima je izvoz čokolada iz Hrvatske u Srbiju od 2016. do 2018. godine povećan gotovo za četvrtinu. Još veći skok izvoza čokolada u Srbiju, oko 44 posto, imamo u prošloj godini u usporedbi s 2017. godinom.

Čokolade su već godinama među najprodavanijim hrvatskim proizvodima na srbijanskom tržištu. Dok ih 2015. godine, prema podacima HGK, nije bilo među top pet hrvatskih proizvoda koji su se izvozili u Srbiju, već u 2016. godini zauzimaju treće mjesto, s udjelom u ukupnom izvozu u Srbiju od 3,5 posto, te vrijednošću izvezenih proizvoda nešto manjom od 18,2 miliona eura. U 2017. godini izvoz hrvatskih čokolada u Srbiju nešto je smanjen – iznosio je oko 15,7 miliona eura, no čokolade su i dalje bile među top pet hrvatskih proizvoda na srbijanskom tržištu. Preciznije, te su godine zauzele četvrto mjesto, s udjelom u ukupnom izvozu u Srbiju od oko 2,4 posto. U prošloj godini, međutim, dolazi do prave eksplozije izvoza čokolada na tržište istočnog susjeda: ukupan izvoz hrvatskih čokolada izvezenih u Srbiji lani je iznosio gotovo 22,7 miliona eura, što je činilo oko 3,6 posto ukupnog hrvatskog izvoza u Srbiju, a čokoladama osiguralo uspon na drugo mjesto hrvatskih proizvoda koji se izvoze u Srbiju.

S druge strane, podaci HGK pokazuju da čokolada nije bilo među prvih pet proizvoda koje Srbija izvozi u Hrvatsku u razdoblju od 2015. do 2018. godine. U srbijanskom dnevniku Blic objavljena je analiza po kojoj se izvoz čokolada iz Srbije u Hrvatsku od 2016. do 2018. godine smanjio s 1,8 na 1,4 miliona eura, odnosno za 0,4 miliona eura, ili za više od petinu. U Beogradu pad izvoza čokolada dovode u vezu s reakcijom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović, koja je 2016. godine darivala djecu iz jednog dubrovačkog dječjeg vrtića: među poklonima su se našle i čokoladice srbijanskog proizvođača Pionir. To je zasmetalo dijelu hrvatske javnosti, tim više što je predsjednica djecu darivala na Dan dubrovačkih branitelja, a Grabar – Kitarović se ispričala i objasnila da nije provjeravala sadržaj košarice koju su joj pripremili kao poklon dubrovačkoj djeci te je naglasila da je njen zadatak promovisati hrvatske proizvode.

Prema riječima ekonomista Saše Đogovića, kojeg prenosi Blic, u padu prodaje srbijanskih čokolada u Hrvatskoj “nacionalni predznak nesumnjivo postoji”. Iako u Blicu podatke o prodaji srbijanskih čokolada u Hrvatskoj povezuju s, kako kažu, “čoko skandalom” hrvatske predsjednice, Đogović očito smatra da su razlozi širi i da ih treba tražiti u svakodnevnim tenzijama između Srbije i Hrvatske. No, srbijanski ekonomist ističe kako te poruke ne šalju privrednici, već “vrhuške”.

S ove strane granice, međutim, objašnjenja su bitno drukčija. Tako Mato Brlošić, član Upravnog vijeća Hrvatske poljoprivredne komore i odličan poznavatelj hrvatskog prehrambenog sektora, za Jutarnji kaže kako Kolindine izjave nemaju veze s prodajom srbijanskih čokolada na hrvatskom tržištu, kao ni s politikom općenito. Razloge pada prodaje srbijanskih čokolada u Hrvatskoj i istodobnog rasta prodaje hrvatskih čokolada u Srbiji Brlošić vidi ponajprije u tome što su hrvatske firme uočile dobru priliku na srbijanskom tržištu i što na njemu postoji velika potražnja za hrvatskim čokoladama.

S druge strane, dodaje Brlošić, i Hrvatska i Srbija imaju isti problem, a to je sve veća prisutnost stranih čokolada na njihovim tržištima, posebno Milke, koje postupno istiskuju i hrvatske i srbijanske čokolade. U slučaju Hrvatske, istiskivanje srbijanskih čokolada s polica naših dućana zbog konkurencije iz trećih zemalja vjerojatno je bilo jače, tim više što je Hrvatska dio jedinstvenog tržišta EU, na kojem nema carinskih ni drugih prepreka razmjeni roba.

U cijeloj priči valja voditi računa, dodaje naš sugovornik, i o tome što je Fortenova (bivši Agrokor) vlasnik jednog od najvećih trgovačkih lanaca u Srbiji, Idee. Brojni hrvatski izvoznici koriste upravo police Idee za plasman svojih proizvoda na srbijanskom tržištu.

  • Isto se u Hrvatskoj događalo dok je u njoj poslovao Mercator, kojeg su slovenski izvoznici koristili za plasman svojih proizvoda u Hrvatskoj – napominje Brlošić.

S druge strane, ni jedan srbijanski maloprodajni lanac nije prisutan u Hrvatskoj, zaključuje Brlošić. Time i srbijanski proizvodi na hrvatskom tržištu imaju manji manevarski prostor, iako svoje proizvode ovdje dijelom plasiraju i preko Konzuma i drugih velikih trgovačkih lanaca.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

KO JE IGUMAN LUKA KOJI MAŠE ORUŽJEM, SLIKA SE UZ OKLOPNJAKE...

0
U vrijeme krize u Bosni i Hercegovini, po mnogima najveće od Daytonskog sporazuma, primjetno je da manifestacije religijskog nacionalizma, vjerskog radikalizma i zloupotrebe religijskih simbola i proslava služe u svrhu širenja daljnjeg nepovjerenja, a ponekad i mržnje u našoj zemlji, što je zabrinjavajući kurs.