KONTINUITET OSPORAVANJA BIH: U TOM INTERVJUU VIDI SE DA JE POD UTICAJEM ISLAMOFOBIJE

U bivšoj Jugoslaviji i tokom rata Srbija i Hrvatska su destruktivno djelovale prema BiH.

Danas im u tome pomažu nesuglasice i nedosljednosti u EU, rečeno je na okruglom stolu u Sarajevu.

Učesnici okruglog stola o uticaju Srbije i Hrvatske na političke događaje u BiH, naučnici i bivši visoki zvaničnici BiH i Jugoslavije mišljenja su da postoji kontinuitet u negativnom djelovanju susjeda prema BiH.

Ocjenjujući djelovanja Srbije i Hrvatske prema BiH u kontekstu aktuelnih geopolitičkih previranja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak naglašava da je ruski uticaj, iako destabilizirajući, „precijenjen“ i da bi za BiH bio veći problem ako Evropska unija (EU) izda sopstvene principe, piše Deutsche Welle.

  • Nema nikakve koristi od toga ako će ključne evropske vrijednosti biti zabrana migrantima da u potrazi za boljim životom dođu u Evropu. Ako će zatvaranje granica, negacija različitosti, antisemitizam i islamofobija biti vrijednosti EU, onda nam takva Evropa ne treba, jer takva EU je protiv multietničkih država. Takva EU bi organski bila protiv BiH i saveznik nacionalističkih politika Zagreba i Beograda – kazao je sarajevski profesor.

Govoreći o islamofobiji, jačanju desničarskih politika i „ulagivanju“ političkog centra desničarskim strukturama, Nerzuk Ćurak upozorava i na posljedice „opasnog“ intervjua francuskog predsjednika Emmanuela Macrona britanskom Economistu.

  • Macron govori o geopolitičkoj transformaciji svijeta zalažući se za novu Evropu pod francuskim uticajem. U tom intervjuu vidi se da je i Macron pod uticajem islamofobije pa njegova izjava o BiH kao ‘tempiranoj bombi’ nije neočekivana. Takve ocjene stvaraju ambijent koji ohrabruje politike Beograda i Zagreba u destrukciji BiH. Nažalost, nema autentične bh. politike koja bi se tome suprotstavila – napominje Nerzuk Ćurak.

Diplomatija Republike Hrvatske u službi HDZ-a BiH

Učesnici okruglog stola upozorili su da srbijanska politika nije odustala od razumijevanja BiH kao „dijela svog geopolitičkog prostora“ i da nema nagovještaja promjene obavještajne strukture u Srbiji koja je „rak rana“ zapadnog Balkana.

Rečeno je i da Hrvatska, koja bi trebala biti saveznik BiH, sada insistira na unutrašnjem uređenju koje podrazumijeva tri etnoteritorijalne jedinice u ovoj zemlji.

  • Tome ide u prilog i izjava Andreja Plenkovića da će diplomatska mreža Republike Hrvatske biti u funkciji HDZ-a BiH. Nažalost, vanjska politika Zagreba svodi se na unutrašnju politiku HDZ-a BiH – kaže Ćurak.

Srbija, a u manjoj mjeri i Hrvatska, su svaka na svoj način i uz pomoć „strateških partnera“, uticale na političke prilike i u poslijeratnoj BiH, koristeći upravo evropske nedoumice i nesporazume kakve svojim javnim istupima danas provocira i predsjednik Macron, mišljenja je akademik Slavo Kukić.

No, bilo je i perioda koji su nagovještavali drugačiji odnos prema BiH.

  • Početak 2000-tih godina nagovještavao je promjene. U Hrvatskom saboru HDZ je izgubio vlast. Na političku scenu dolaze Ivica Račan i Stjepan Mesić sa drukčijim pogledima na odnose sa BiH. Mesićevi stavovi su bili da Hrvati u BiH rješenja svojih problema trebaju tražiti u Sarajevu, a ne u Zagrebu – kaže Kukić.

Pozitivni signali Mesića i Tadića bez uticaja na stvarne centre moći

I iz Srbije su početkom 2000-tih godina počeli stizati pozitivni signali prema BiH.

  • Nakon poraza režima Slobodana Miloševića, a potom i Vojislava Koštunice koji se nikada nije probudio iz sna o ‘velikoj Srbiji’, pozitivne signale prema BiH upućivao je i srbijanski predsjednik Boris Tadić. On je promovirao saradnju i pomirenje država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, a svojevremeno se ispričao žrtvama i poklonio ubijenima u Srebrenici. No, još za njegovog mandata su krenuli projekti specijalnih veza Srbije sa Republikom Srpskom, što jeste predviđeno Daytonskim sporazumom, ali se danas u vrijeme Aleksandra Vučića zloupotrebljava do te mjere da se odnosi sa RS-om grade kao da država BiH ne postoji – kaže Kukić.
  • Aleksandar Vučić se nikada nije ogradio od poruka Milorada Dodika da ujedinjenje RS-a sa Srbijom ostaje srpski strateški cilj. Vučić je na to odgovarao frazama da ‘Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH’, ali suštinski nije promjenio odnos prema Dodiku – napominje Kukić i dodaje kako dolazi do radikalne promjene u odnosima prema BiH  i sa njene zapadne strane.
  • Suprotno očekivanjima, u Hrvatskoj, nakon ulaska u EU, jača desničarska ideologija. I ponovo se hrvatska politika bazira na odnosima prema Sarajevu. U tome prednjači Kolinda Grabar-Kitarović, dok predsjednički kandidat Ante Đapić obećava uspostavu hrvatske republike u BiH. Insistira se i na promjenama Izbornog zakona u BiH koje su u suprotnosti sa svim evropskim standardima – upozorava Kukić.

Radikalizacija političkih prilika u BiH

Kuda vode takvi odnosi susjeda prema BiH? Kukić kaže da aktuelni pristupi Beograda i Zagreba doprinose i radikalizaciji političkih prilika u BiH, gdje bi bošnjački predstavnici iz Stranke demokratske akcije (SDA) mogli težiti uspostavi drugačijih odnosa.

  • Usljed radikalizacije političkih prilika u BiH, SDA bi mogla zastupati ona rješenja koja vode političkoj supremaciji jedne etničke grupe. Zato bih volio da se čelnici Beograda i Zagreba ugledaju na Willya Brandta i da se građanima BiH ispričaju za zlo naneseno velikodržavnim politikama. To se i pokušalo početkom stoljeća, ali su geste Mesića i Tadića ostale bez odjeka u srpsko-hrvatskim centrima moći. Velikodržavne ambicije su preživjele pa se i danas ohrabruje destrukcija BiH, za šta i Srbija i Hrvatska imaju podršku međunarodnih tutora – upozorava Kukić.

Tokom dvodnevne rasprave, navedeni su i primjeri destruktivnog djelovanja prema BiH devedesetih godina, o čemu su govorili bivši članovi Predsjedništva BiH Mirko Pejanović i Ivo Komšić.

Pejanović se prisjetio ratnih događaja, mirovnih pregovora i tajnih sastanaka sa Slobodanom Miloševićem te Miloševićeve konstatacije da je sve riješeno i da „svijet želi jedinstvenu BiH“, ali je podsjetio da su do te spoznaje protekle četiri krvave ratne godine i najmanje stotinu hiljada mrtvih.

Komšić je hrvatsku politiku prema BiH ocijenio „dvoličnom“ napominjući da se sada u Zagrebu ograđuju od dogovora Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića iz Karađorđeva. Komšić se prisjetio i ponude Mate Bobana, koji mu je uoči rata prenio poruku „predsjednika“ da pomogne u stvaranju hrvatske države „koja bi obuhvatala i dijelove BiH“.

  • Kada sam Bobana pitao šta sa muslimanima koji u tom dijelu BiH čine značajan udio stanovništva, odgovorio mi je – to ćemo pobiti – prisjeća se Komšić, koji je tada prekinuo komunikaciju sa liderom HDZ-a BiH.

Srpsko-hrvatski odnosi prema BiH u Jugoslaviji

Srbija i Hrvatska su i za vrijeme bivše Jugoslavije uticale na politička zbivanja u BiH. Historičar Husnija Kamberović kaže da je to u slučaju Zagreba bilo izraženo u vrijeme Hrvatskog proljeća, dok je Beograd intenzivnije djelovao osamdesetih godina, tokom uspona Slobodana Miloševića.

O odnosima u jugoslovenskoj federaciji govorio je i bivši jugoslovenski i bh. zvaničnik Raif Dizdarević, naglašavajući da je rukovodstvo BiH često moralo braniti svoj status ravnopravne federalne jedinice.

On je podsjetio i na aferu Agrokomerc koja je u režiji tadašnjih sigurnosnih službi zloupotrebljena kao sredstvo pritiska na bosansko političko rukovodstvo.

Okrugli sto o uticaju Hrvatske i Srbije na događaje u BiH dio je šire regionalne rasprave o važnim historijskim događajima, a upriličen je u organizaciji Helsinškog odbora Srbije i podršku Njemačke ambasade u Beogradu.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE