Zbog pandemije imaju sve više korisnika javnih kuhinja, a to su mahom radno sposobni ljudi koji su ostali bez posla radeći ga na crno.
- Uglavnom su to ljudi koji su radili građevinske i slične poslove na crno u Crnoj Gori i drugim zemljama u okruženju. Oni su prije slali novac svojim porodicama. Sada su, zbog pandemije, ostali bez primanja koja su imali od poslova na crno. Zalihe su potrošili, ne mogu da nađu posao. Možete da zamislite koja ih je muka i nevolja natjerala da pogaze ponos i dostojanstvo i da dolaze po obroke u Crveni križ – objašnjava za Srpskainfo Snježana Kovač, generalni sekretar Crvenog križa RS.
“Požare” gase paketima hrane
Svakog dana oko 1.000 građana Republike Srpske dolazi po obrok u javne kuhinje Crvenog križa.
- Oni su zaista u stanju socijalne potrebe, imaju socijalne karte od centara za socijalni rad. Nažalost, mi nemamo mogućnost da pomognemo svima kojima je zaista pomoć treba. Finansiramo se uglavnom iz budžeta lokalnih zajednica – objašnjava Kovačeva.
Kaže da „požare“ gase paketima hrane, dakle za one najugroženije u RS.
U izvještaju Unicefa, pod nazivom Procjena posljedica kovid-19 na društvo u Bosni i Hercegovini, navodi se da je jedan posto domaćinstava bio primoran da prvi put koristi usluge javne kuhinje. Zastrašujući je podatak da je 34 posto najugroženijih domaćinstava prisiljeno da smanji unos hrane, piše Srpskainfo.com.
Najteže pogođeni
Unicef je u istraživanju konstatovao da je pogoršanu finansijsku situaciju istaklo 48,5 posto domaćinstava, od čega je 12 posto iskusilo značajne poteškoće.
- Najteže su pogođene kategorije koje su i ranije bile ranjive, sa 54 posto onih koji navode pogoršanje finansijskog položaja, a 14 posto ističe značajna finansijska ograničenja. Oni koji su sebe smatrali siromašnim i prije pandemije posebno su negativno pogođeni, sa 63 posto, koji navode da su doživjeli pogoršanje, odnosno 20 posto s radikalno pogoršanom situacijom – navode u ovoj organizaciji.
Posuđuju novac
Sve lošija finansijska situacija prisilila je građane na primjenu različitih metoda za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, gdje 16 posto ispitanika navodi da su bili primorani posuditi novac kako bi pokrili osnovne životne potrebe.
Tačno 20 posto domaćinstava s djecom i 23 posto porodica iz ranjivih kategorija takođe su bili prisiljeni posuditi novac, a jedan posto se prvi put morao osloniti na javnu kuhinju.
- Ukupno 15 posto domaćinstava navodi da su se prvi put okrenuli poljoprivredi i stočarstvu radi osiguranja opstanka porodica, a 22 posto svih domaćinstava i 34 posto najugroženijih ističu da su bili prisiljeni smanjiti svoj unos hrane. Smanjenje potrošnje hrane za zadovoljavanje osnovnih potreba je i najčešće usvojen mehanizam preživljavanja među siromašnima (55 posto). Stanovništvo u ruralnim područjima češće je pribjegavalo smanjenju hrane (25 posto) u poređenju s urbanim sredinama (17 posto). Sve su to alarmantna upozorenja koje ukazuju na siromaštvo – navodi se u izvještaju Unicefa.
Bez zdravstvene zaštite
Nalazi istraživanja, kako ocjenjuju stručnjaci u Unicefu, potvrđuju da ekonomski efekti krize neproporcionalno pogađaju najsiromašnije i najugroženije.
Kriza je smanjila prihode i pristup osnovnim uslugama, što je dovelo do povećanja multidimenzionalnog siromaštva i nejednakosti. Naime, 13 posto ispitanih ističe nezadovoljene potrebe za zdravstvenom zaštitom nezavisno od korone.
Anketiranje domaćinstava provedeno je od 9. do 27. jula 2020. godine na reprezentativnom uzorku od 2.182 domaćinstva iz svih dijelova zemlje, s precizno usklađenim okvirom uzorkovanja kako bi se osigurala ujednačenost entitetske, regionalne, ruralno-urbane distribucije, kao i polna i starosna zastupljenost. Više od 40 posto svih anketiranih domaćinstava su porodice s djecom.
- Svrha ove procjene je omogućiti bolje razumijevanje potreba i promjenjivih ranjivosti stanovništva, te promjena društvene dinamike uzrokovane kovid-19 krizom – poručuju iz Unicefa.
