KORONAVIRUS ĆE SE USKORO LIJEČITI KONVALESCENTNOM PLAZMOM?

Brojne su nepoznanice oko nastajanja, toka i liječenja Covid-19, ali raduje to da se i naši stručnjaci uključuju u istraživanje lijeka protiv ove opake bolesti

Još 4. maja ove godine prim. dr. sc. Jadranka Knežević, direktorica Transfuzijskog centra Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i predsjednica Komisije za transfuzijsku medicinu pri federalnom Ministarstvu zdravstva, napisala je, zajedno s dvije kolegice, smjernice za prikupljanje konvalescentne plazme od ljudi koji su preboljeli koronavirus.

O upotrebi ove plazme za liječenje koronavirusa u svijetu se odavno govori, a u mnogim državama plazma se već i koristi. Tim povodom nedavno je u Ministarstvu zdravstva FBiH organizovan sastanak, na kojem je zaključeno da se o pomenutim smjernicama izjasne još dva univerzitetska centra u FBiH.

Brojne su nepoznanice oko koronavirusa, od kojeg je, po jučerašnjim podacima, u BiH još 1.411 oboljelih, a 13 preminulih, ali raduje da se i bh. nauka uključuje u istraživanje lijeka. Dr. sc. Jadranka Knežević, direktorica Transfuzijskog centra SKB-a Mostar, napisala je u maju s dvije kolegice smjernice za prikupljanje konvalescentne plazme. Procedure za prihvatanje smjernica su pri kraju.

Ilustracija
  • Što se nas u SKB-u tiče, mogli bismo vrlo brzo pozivati ljude da počnu davati antitijela, kaže dr. Knežević.

Kako nam je rekao Zlatan Peršić, glasnogovornik federalnog Ministarstva zdravstva, iz Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH već je stiglo mišljenje, a iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla su ih informisali o tome da su formirali stručni tim koji smjernice upravo razmatra. Iz pouzdanog izvora smo saznali da su, uz neznatne sugestije, u Federalnom zavodu prihvaćene smjernice urađene u SKB-u Mostar.

  • Naravno, svaki centar treba ih prilagoditi sebi, ali ne treba izmišljati toplu vodu. I mi smo radeći ih konsultovali kolege u našem okruženju – kazao je dr. Knežević, objašnjavajući šta će slijediti nakon što sve primjedbe i sugestije stignu.

Istakao je da bi Ministarstvo trebalo izvršiti verifikaciju takve metode liječenja i stručna ekipa bi obišla sva tri transfuzijska centra, da bi se vidjelo postoje li uvjeti za ovaj postupak.

  • Što se nas u SKB-u tiče, mogli bismo vrlo brzo pozivati ljude da počnu davati antitijela, testiranjem, kaže dr. Knežević, svjesna da je to, u cjelini gledano, veliki izazov.

U Zagrebu, recimo, u vezi s ovom metodom kontaktiraju s kolegama iz Beča, gdje se radi tzv. test neutralizacije.

  • Plazma ne može škoditi i to je najvažnije, kaže dr. Knežević, koja misli da, i pored brojnih nepoznanica, pa i u vezi s tim koliko, zapravo, antitijela ostaju u krvi osobe koja je preboljela Covid-19, hrabro treba krenuti u svaki izazov.

Pogotovo tamo gdje se može očekivati samo korist za zdravlje ljudi.

  • Ako se to radi u svijetu, zašto ne bismo i mi uvrstili u dijagnostički terapijski postupak ovu vrstu liječenja – smatra dr. Knežević.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

SAMO 95 MIGRANATA ŽELJELO OSTATI U BIH: MNOGE OD NJIH HRVATSKA...

0
Kroz BiH su u proteklih godinu dana prošla ili je u njoj ostala 13.294 migranta, objavljeno je u najnovijem izvještaju Visokog komesarijata za izbjeglice Ujedinjenih nacija, koji je objavljen prije nekoliko dana.