KOŠTALI IH PROTESTI: SUD NA STRANI POLICIJE, U ZATVOR I ZBOG PSOVKE

Nakon protesta u Beogradu i Novom Sadu početkom jula, prekršajni sudovi su u ekspresnim postupcima donijeli ukupno 43 osuđujuće presude. Skoro polovina ovih presuda donijeta je na osnovu iskaza policajaca, dok iskaze građana sudije nisu smatrale istinitim.

Kako pokazuje analiza CINS-a, za slične slučajeve vređanja policajaca ili nošenja baklji jedni su kažnjavani minimalnim novčanim kaznama, a drugi zatvorom. Po kaznama su se istakla dvojica sudija beogradskog Prekršajnog suda koji su od ukupno 12 presuda u koje smo imali uvid, u čak devet izrekli kaznu zatvora, piše Cins.rs.

Igor Šljapić, student Elektrotehničkog fakulteta, nosio je na nedavnim protestima u Beogradu transparent sa natpisom „A šta ćete kada potrošite sav suzavac“. Igor je na ovaj način želio da iskaže nezadovoljstvo velikom količinom suzavca koji je policija koristila u sukobu sa demonstrantima.

Dok je stajao sa prijateljima kod Narodne skupštine nekoliko ljudi, koji nisu imali uniforme, prišli su da ih legitimišu, a zatim su uhapsili Šljapića i odveli ga u Skupštinu, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) njegova advokatica Jasmina Belić.

Njegovi roditelji nisu znali gdje se nalazi sve dok im se nije javio iz zatvora.

Kurir

Šljapić je vrlo brzo sproveden u Prekršajni sud u Beogradu koji ga je osudio na 30 dana zatvora zbog psovki upućenih policajcu Uprave kriminalističke policije (UKP).

Ovo je samo jedan od 82 prekršajna postupka koji su od 8. do 15. jula vođeni u Beogradu i Novom Sadu zbog vređanja i napada na policajce, uništavanja imovine i posjedovanja baklji na protestima u ovim gradovima. Najveći broj privedenih je presudu dočekao istog ili sljedećeg dana.

Prema podacima koje je CINS dobio od prekršajnih sudova, do 15. jula donijete su 43 osuđujuće presude i devet oslobađajućih. U toku je 30 postupaka.

Kazne za demonstrante na protestima u Beogradu i Novom Sadu

Nešto manje od polovine osuđujućih presuda je donijeto na osnovu izjave policajaca jer su sudije odlučile da prije vjeruju njima nego okrivljenima koji su negirali da su vrijeđali policajce ili učestovali u neredima.

Sud je neke od odbrana okrivljenih ocijenio kao neosnovane i smišljene unaprijed da bi se izbjegla kazna, dok su tada iskazi policajaca bili „uvjerljivi, logični i nepristrasni”.

U jednoj takvoj presudi, kojom je osoba osuđena zato što je bacala kamenice i druge predmete na Gradsku kuću u Novom Sadu, policajac je izjavio da nije siguran šta je okrivljeni bacio, da li kamenicu ili flašu, ali da je bio u grupi ljudi koja je bacala. Nešto kasnije, tokom sučeljavanja sa okrivljenim policajac čak kaže:

„…Ja ne znam da li si ti bacio tu flašicu vode ka Gradskoj kući ili u kantu, vidio sam da si zamahnuo rukom i u toj situaciji sam te, nakon što sam te zapamtio, pratio dok se nisi izdvojio iz te mase”.

Međutim, sudija je navela da je policajac bio „jasan i uverljiv, siguran u ono što je vidio i nije mijenjao iskaz”.

I student Igor Šljapić je, prema presudi, demantovao sve tvrdnje o vrijeđanju, a sud je kao dokaz koristio izjavu policajca.

Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava smatra da to što je neko službeno lice ne znači da treba da mu se automatski vjeruje više nego građanima. On kaže da treba da se pođe od toga da službenici govore istinu, ali da se ne smije olako prelaziti preko pretpostavke nevinosti.

  • Teret dokazivanja činjenica od kojih zavisi postojanje prekršaja je na policiji, a u nedostatku dovoljno jasnih dokaza koji bi zadovoljili dokazni standard van razumne sumnje pretpostavka nevinosti mora važiti – objašnjava Ilić za CINS.
  • Teško je razumjeti zašto je Prekršajni sud u Beogradu u obrazloženjima pojedinih presuda pošao od toga da su odbrane okrivljenih građana neistinite i unaprijed smišljene radi izbjegavanja odgovornosti, a da nije ponudio nijedan dokaz ili okolnost koja bi govorila u prilog tom zaključku. Takva vrsta načelne ocjene odbrane okrivljenog nema nikakvo pravno utemeljenje.

Nekome zatvor, a nekome novčana kazna

Učesnici protesta koji su gonjeni pred Prekršajnim sudovima u Beogradu i Novom Sadu, uglavnom su odgovarali zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru. Tako su, recimo, za vrijeđanje službenih lica po ovom zakonu predviđene novčane kazne od 50 do 150 hiljada dinara ili zatvorska kazna do 60 dana.

Zatvorskim kaznama je kažnjavao samo sud u prijestolnici pa je tako od devet takvih kazni, u koje je CINS imao uvid, sedam izrekao sudija Goran Milutinović, a dvije Đuro Pavlica. Oni su presudili u ukupno 12 predmeta, od čega u dva slučaja novčanim kaznama i u jednom oslobađanjem. Ostalima je određen zatvor od 30 do 60 dana.

Međutim, presude koje je analizirao CINS pokazuju da su okrivljeni za iste stvari dobijali drastično različite kazne.

Tako je sudija Milutinović za jedno „pi**e pandurske“ upućeno policajcima kaznio okrivljenog sa 30 dana zatvora. Prekršajni sud u Beogradu je zbog ove psovke mogao da izrekne i novčanu kaznu, ali je, kako se navodi u presudi od 12. jula, sudija Milutinović smatrao da su prouzrokovane teže posljedice i zato se odlučio za zatvor. Koje su to teže posljedice vrijeđanja policajaca u presudi nije navedeno.

Kurir

Ipak, samo dan ranije, demonstrant koji je policajcima uputio slične psovke („hapsite me ako smijete, pi**e jedne, ko vas štiti“) osuđen je na novčanu kaznu od 50 hiljada dinara, a presudu je potpisao ponovo sudija Milutinović.

Inače Pavlicine i Milutinovićeve kolege iz Beograda su demonstrante osuđene za vrijeđanje policajaca kažnjavale samo novčanim kaznama i to često u okviru zakonskog minimuma ili ispod toga.

Vladica Ilić smatra da vrijeđanje policajaca spada u nedolično kažnjivo ponašanje, ali da su u ovakvim slučajevima dovoljne novčane kazne i da su zatvorske kazne teško opravdane.

  • Mislim da je 30 ili čak do 60 dana zatvora za uvredu prestroga kazna, pogotovo u slučaju okrivljenih koji nisu bili prethodno osuđivani, tj. prvi put se našli pred sudom, izjavili rečenicu-dvije u jednoj situaciji protesta u kojoj je i policija, neselektivnom i brutalnom primjenom sile prema građanima, izazvala ljutnju velikog broja njih.

Ilić dodaje i da su sudovi u ovim slučajevima primjenjivali izuzetak propisan Zakonom o prekršajima prema kom je moguće da izdržavanje kazne za teži prekršaj započne i prije nego što je osuđujuća presuda postala pravosnažna, ako postoji opasnost od ponavljanja prekršaja ili izbjegavanja izvršenja kazne. U presudama, međutim, nisu navođene okolnosti iz kojih bi se takav zaključak mogao donijeti, nego su samo prepisivane zakonske odredbe na osnovu kojih je naloženo hitno izvršenje zatvorskih kazni, što je nedopustiv propust suda.

Ono što je zanimljivo je i da su u više slučajeva plaćene kazne ispod zakonskog minimuma – u obzir se uzimalo to što okrivljeni nije bio ranije osuđivan, ali se to nije svuda primjenjivalo.

Recimo sudija Đuro Pavlica je jednog od okrivljenih osudio na 30 dana zatvora jer je policija kod njega pronašla baklju i materijal za molotovljeve koktele. Sa druge strane, njegova koleginica iz Prekršajnog suda u Beogradu Ljiljana Bondžić je drugog okrivljenog, uzevši u obzir njegovu raniju neosuđivanost, za tri pronađene baklje kaznila sa samo 20 hiljada dinara.

Proteste početkom jula u Beogradu obilježile su i scene nasilja, velike količine suzavaca i brojna hapšenja, a kako je CINS pisao, neke od učesnika policija je tukla iako nisu izazivali nerede.

Okrivljeni su u odbrani govorili i o nasilju policije prilikom hapšenja, ali se to nije uzimalo u obzir, niti su se o tome policajci izjašnjavali.

U jednoj presudi okrivljeni tvrdi da nije ni bio na demonstracijama, da se vraćao sa posla i da nije vrijeđao policajce, ali su ga oni prije hapšenja udarali u glavu i stomak, oborili i odveli do Skupštine.

Igor Šljapić se sada nalazi na slobodi, ali će možda uskoro morati da se vrati u zatvor. Nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvu presudu i vratio postupak na ponovno odlučivanje, sudija Goran Milutinović iz Prekršajnog suda je ponovo odlučio da ga kazni zatvorom.

  • Ja mislim da je za njega ovo jako neprijatno iskustvo, da će da ostavi trag. Da li će on da odluči poslije ovoga da ode iz ove zemlje, karikiram, ili će da nastavi da vjeruje u pravo i pravdu, to je sada pitanje, ali da mu je bilo prijatno – nije mu bilo prijatno – zaključuje za CINS njegova advokatica Jasmina Belić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.