KOZAKIJEVIĆ ZA HAYAT: USKORO ĆE U TUZLI BITI USPOSTAVLJENA AMBULANTA GDJE ĆE MIGRANTI MOĆI DOBITI ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Život bez krova nad glavom uvijek je težak. Život hiljadama kilometara od svoje zemlje, od svoga jezika i naroda, od svojih najmilijih u improvizovanim šatorima dok vani pada snijeg djeluje kao nepodnošljiv, a ima onih koji ga podnose. Pred našim očima.

Piše: Edina Bakić

 Iz Tuzle opet stižu uznemirujuće, tužne i potresne slike života koji nikako nije dostojan čovjeka. Migranti koje je nevolja u vidu rata, siromaštva, nesigurnosti i nestabilnosti natjerala na put i koji su zastali u našoj zemlji nerijetko su bez ikakvog organizovanog smještaja. Promrzli, gladni, nerijetko bolesni dočekuju tek pokoju pomoć od humanitarnih organizacija i lokalnog stanovništva. Vlast kao da i ne vidi i ne čuje.

Bihać i Tuzla su bez sumnje bh. gradovi najviše pogođeni migrantskom krizom. Posljedice neadekvatnog odgovora nadležnih podnose i građani, ali i migranti.

Prava. Ona osnovna, ljudska. Ima ih svako i na svakom dijelu planete. Tačnije, morao bi imati. Često je drugačije. Pravo na zdravstvenu zaštitu jedno je od onih koje i konvencije garantuju i koje niko ne bi smio osporavati. U tom kontekstu danas o migrantima i izbjeglicama emisiji „Dobar dan BiH“ razgovarali smo sa Selenom Kozakijević,  protection menadžericom Danskog vijeće za izbjeglice (DRC) u BiH.

S obzirom na to da se u Vijeću prvenstveno bavite zdravstvenom zaštitom migranata i izbjeglica u našoj zemlji, koja je Vaša ocjena, u kakvom su zdravstvenom stanju ti ljudi, šta zatječete na terenu?

  •  To su ljudi koji su u pokretu, i jako je važna adekvatna zaštita. Često viđamo ljude s različitim oboljenjima i oštećenjima, i to prvo vidimo kod njih.
Hayat

Vi ste u našoj zemlji djelovali od ’92. do ’95. godine i bh. stanovništvu pružali nesebičnu pomoć. Ponovno ste se ovdje angažovali krajem jula 2018. upravo zbog priliva izbjeglica i migranata. Kako je organizovana Vaša pomoć za migrante smještene u šest privremenih prihvatnih centara koji su isključivo u Federaciji BiH?

  •  Specifično je to da naše organizacije podržavaju i pomažu ljude kada su im najpotrebniji. Ono što je pogodilo BiH od 2018. godine jeste migracioni tok, i mi smo od tada rješili da je potrebno podržati vlasti u tome. Kada je zdravstvo u pitanju radimo u bliskoj saradnji s zdravstvenim institucijama, i jako smo zadovoljni tom saradnjim.

Kako migranti uopće mogu dobiti vašu pomoć i uslugu, po pozivu iz centara ili na neki drugi način?

  • Prije svega radimo u centrima tako da su naši korisnici upoznati s uslugam, a imamo i dosta ljudi koji su van centara pa se trudimo da dopremo do njih.
Hayat

Koju vrstu zdravstvene usluge migranti najčešće trebaju?

  • Zavisi od simptoma koji identifikujemo, uglavnom su to povrede usljed povreda onda respiratorni sistem. Njihovi simptomi nisu mnogo drugačiji od onih običnog građana, samo što njih dosta ima skabijes.

Ima li neki slučaj s terena koji vam se posebno urezao u sjećanje, koji ćete dugo pamtiti, kad ste nekome pomogli, možda?

  • Ne bih mogla da izdvojim ali uglavnom su najupečetjiviji oni najteži slučajevi. Okus kada ne možete da pomognete ostaje gorak.
Hayat

Šta je s migrantima koji nemaju pristup prihvatnim centrima? Ima ih po ulicama, i u Sarajevu i u drugim gradovima ih možemo sresti. Mogu li oni računati na vašu pomoć i zdravstvenu zaštitu?

  • Kao što sam rekla prije svega radimo putem mobilnih timova, i u saradnji s Crvenim križom. Ljudi su sve više i bolje upoznati s tim gdje mogu dobiti pomoć.  

Vidjeli smo da je situacija u Tuzli izuzetno teška. Tamo migranti borave na autobuskoj stanici, na otvorenom, na betonu, pod improvizovanim šatorima spavaju čak i kad pada snijeg. Mnogi od njih su već bolesni, neki i s upalom pluća. Može li Dansko vijeće za izbjeglice njima pomoći i na koji način?

  • Prije svega u bliskoj saradnji s Crvenim križom pružamo pomoć na samoj stanici, dobra je saradnja s kantonalnim ministarstvom ali i zdravstvom. Očekujemo da će brzo biti uspostavljena i ambulanta gdje bi mogli primati zdravstvenu zaštitu.

Više nije tajna da se na proljeće očekuje novi val migranata i izbjeglica koji će krenuti preko naše zemlje. Turska je danas rekla da više neće zaustavljati migrante koji idu prema Evropi. Mi smo u principu siromašna država, u odnosu na evropski standard. Možemo li mi uopće, pa i uz pomoć međunarodnih institucija, odgovoriti ovom izazovu?

  • Migraciona kriza nije fenomen koji odmaže samo BiH, kreće se ruta i preko drugih zemalja, i to je problem koji treba da se rješava kroz politike. Druge zemlje se bore s posljedicama različitih politika. Mjere koje su dosada pružene dosta brzo su uspostavljene, ali taj fenomen kretanja je jako brz.

S obzirom na to da je zapadna granica Bosne i Hercegovine ustvari granica Europske unije, koliko je Bosna i Hercegovina tim više pogođena ovim problemom?

  • Jedna je od zemalja na ruti. Sam geopolitički polažaj zemlje doveo je do toga da se ovuda migranti kreću.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

OVDJE SE DESILO TROSTRUKO UBISTVO: FOTOGRAFIJE SA LICA MJESTA

0
Selo Rasno kod Sjenice potresla je užasna vijest da je muškarac E. T. (44) u porodičnoj kući ubio svoju bivšu suprugu B. Š. (44), kao i njene roditelje, F. Š. (64), Š. Š. (60).