Ipak, neupitan je značaj Oružanih snaga BiH.
Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije Internacionalnog Burch univerziteta govorio je za 7Plus.
Kako kaže, svi trebamo biti ponosni na dostignuića koja su postigli pripadnici OSBiH, gdje su pokazali da je progres ipak moguć u BiH, pokazali su da efikasno funkcionisanje nekih institucija je moguće i potvrdili da cijeli svijet bruji danas da u BiH postoje Oružane snage koje su rame uz rame sa ostalim NATO članicama i sposobne su da učestvuju u svim zadacima u međunarodnom, modernom okruženju.
- OSBiH imaju kapacitet koji je sposoban da gotovo samostalno djeluje u nekom specifičnom okruženju, OSBiH su postigle da su na svim međunarodnim vježbama postizale nevjerovatne rezultate, uspjele su u svim burnim vremenima sačuvati profesionalni odraz jedinstva, koji je jako potreban BiH. Pokazale su da profesionalno djelovanje vodi ka uspjehu i progresu, jer bilo gdje kada se govori o BiH kada se govori o progresu sve institucije koriste OSBiH i njihova dostignuća – kaže Kožljak.
On ističe da je NATO političko-vojna organizacija i u političkom smislu često se ističu prepreke na NATO putu i integrisanju, koje su u suštini i političke blokade.
- Kada je u pitanju vojni dio, slobodno mogu reći, OSBiH su već u NATO-u. One učestvuju u gotovo svim aktivnostima na dnevnoj bazi. One učestvuju i u NATO-u na najvišem nivou sastajanja. U vojnom smislu mi smo tu, samo se čeka ta politička odluka. Politička odluka svakako treba da bude odraz političkih dogovora u BiH. Nadam se da će u narednom periodu doći do toga. Članstvo u NATO-u nema alternativu. Alternativa je nesigurnost, nestabilnost, podrivanje BiH, to nam ne treba. Nama treba da kroz dogovor dođemo do onoga što je dobro za sve građane BiH, a to su euroatlanske integracije – smatra Kožljak.
Ističe da je BiH žrtva razloga ruskog angažovanja i djelovanja na zapadnom Balkanu. Očigledno je, smatra on, da su u pitanju veće igre i širi kontekst, preplitanje interesa velikih sila.
- U ovom slučaju je pitanje ko će kontrolisati zapadni Balkan, odnosno preostale države koje još uvijek nisu postale članice NATO-a. To su dvije preostale države, i Kosovo koje još nije ni partner. To su Srbija i BiH. BiH je država aspirant, već je na ulaznim vratima NATO-a. Svakako da Ruska federacija želi iskazati svoj interes za ovo područje, i da na način blokiranja institucija BiH u suštini blokira NATO put i blokira integrisanje ovog regiona, odnosno njegovo poklapanje od strane Euroatlanskih asocijacija. Nažalost, te bitke će se nastaviti u narednom periodu. Trebamo naći način kako da to vidimo kao mogućnost, a ne štetu – rekao je.
Govori da međunarodnu zajednicu moramo gledati kao zbir različitih interesa. Međunarodna zajednica nije samo EU, NATO, UN… Upravo se to odražava.
- Nejedinstvo međunarodne zajednice se odražava na ispoljavanje njihove politike kada je u pitanju BiH. Glavni problem je u nejedinstvenom djelovanju. Kad god jedinstveno djelovanje dostigne odgovarajući nivo, imamo odgovarajući angažman međunarodne zajednice. Očekujem da će to biti sada. Neke signale i dobijamo. Evropski političari su poslali jasne poruke. U najtežim danima su svi privrženi suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, odnosno euroatlanskom putu BiH – govori naš gost.
Kada je u pitanju djelovanje međunarodne zajednice, tu ne postoje emocije. Postoje samo interesi i u tom kontekstu BiH i nema nekih posebnih prijatelja, smatra naš gost.
- BiH može imati saveznike i trebamo da budemo relevantan partner i imamo što više saveznika, kako bi naš interes na najbolji način implementirali. Ništa se nije promijenilo od 1992. godine. Isti je odnos tada i danas. Razlika je samo u tome što ovaj put će se međunarodna zajednica boreći se za interes BiH u smislu sigurnosti i stabilnosti, bori se za svoj interes. Ovaj put je front zapadnih država, NATO-a i EU i tih organizacija upravo u BiH. S druge strane fronta nismo mi, već neko drugi s kim su oni ušli u tu globalnu borbu, nadmetanja, za pokrivanja određenih prostora. Međunarodna zajednica bi sada djelovala, i tada, onog momenta kada su nacionalni interesi tih država i organizacija došli u pitanje. Oni su tek djelovali su četiri godine nakon stradanja. Ali djelovali su odmah kada su dobili mandat, kada se postigla saglasnost, kada su vojne snage dobile mandat. Razlika tada i sada je što vojne snage već imaju mandat. Već su tu i ako bude potrebe došle bi i druge. Ne jer nas neko posebno voli, već zbog toga što je to u njihovom interesu, i ako bi izgubili ovo područje, onaj koga oni smatraju prijetnjom bi došao direktno na granice EU, a oni to ni slučajno ne žele – pojasnio je Kožljak.
(Nermina Hasić)
Video pogledajte i OVDJE.