Ono što je preovladavalo u najvećem broju izlaganja članova Savjeta je da će Bosna i Hercegovina u ovoj globalnoj krizi, kao i gotovo sve zemlje svijeta, zabilježiti recesiju koja će biti najveća u novijoj historiji.
Prema podacima koje je iznio član Savjeta i savjetnik federalnog premijera Goran Miraščić, procjena je da će recesija u FBiH iznositi od minus 3,2 do 5 posto, a ako se uzme u obzir da je prije izbijanja pandemije planirani rast BDP-a bio 2,8 posto, onda bi pad iznosio između šest i osam procenata.
Međutim, kako je istakao, svaka kriza je i šansa da se situacija stabilizira i ekonomija oporavi, prije svega zaustavljanjem negativne spirale privlačenjem stranih investicija i povoljnijim poslovnim ambijentom. Tu se prije svega misli na pozicioniranje u najjačim evropskim lancima snabdijevanja nakon što su oni koji postoje za azijskim i dalekoistočnim zemljama ugroženi i investitori žele proizvodnju premjestiti na područje istočne i jugoistočne Evrope.
Iznio je procjene da bi se ekonomija u Federaciji BiH za 15 do 18 mjeseci mogla vratiti na nivo iz februara ove godine.
Ustvrdivši da je svjetska ekonomija pokazala nerezistentnost nakon pojave pandemije koronavirusa, predsjednik Vijeća stranih investitora BiH i član Savjeta Branimir Muidža je iznio primjer Tvornice cementa Kakanj/Heidelberg Cement Group čiji je generalni direktor, koja je i u periodu pandemije, i pored svih poremećaja, zabilježila rekordnu proizvodnju, prodaju i izvoz.
Gotovo jednoglasna ocjena svih učenika u raspravi je da je, pored svih negativnosti koje je pandemija donijela, ovo i šansa da ekonomija u FBiH ojača, restrukturira se i uz poboljšanje poslovnog ambijenta i usvajanje neophodne zakonske regulative, zauzme poziciju koja će omogućiti značajnije strane investicije
