PIŠE: DŽENETA SARIĆ-KOZIĆ
Nakon toga je otvoreno osam prihvatnih centara koji su na području Federacije, a najvećim dijelom u Unsko-sanskom kantonu, gdje boravi najviše migranata i izbjeglica.
U osam prihvatnih centara trenutno boravi 4.458 migranata i izbjeglica, a najviše ih je u “Biri” u Bihaću – 1.700. Na početku ovoga mjeseca dnevno su u državu ulazile 94 osobe, ali kako su dani hladniji i ilegalni putevi sve teži, broj je sve manji pa je danas prosjek 70 migranata i izbjeglica.
Kako je migrantska kriza sve više uzimala maha u BiH, više su se koplja lomila i odgovornost se tražila u državnoj vlasti. Lokalna vlast iz USK-a nerijetko je tražila pomoć od države, ali kako su oni govorili, nisu imali značajnih promjena na terenu.
Jučer je imenovana nova vlast u BiH. Na čelu Ministarstva od kojeg se najviše i zahtijevalo smanjenje migrantske krize je Fahrudin Radončić. Neposredno prije zvaničnog izbora na poziciju ministra sigurnosti bilo je nezaobilazno pitanje komisije kako će se ministar Radončić uhvatiti u koštac s jednim od gorućih pitanja – migrantskom krizom. Tom prilikom rekao je da su mnogi građani znatno limitirani u svom kretanju u svojim gradovima.
- Moramo razgovarati s našim evropskim prijateljima kada je riječ o pomoći. Mi dobijamo određeni novac od Evropske unije, ali tako što skinu novac od Ministarstva okoliša i prebace na troškove migranata. Migrantska kriza ne može biti odgovornost jednog čovjeka, jednog ministarstva i Vijeća ministara – objasnio je Radončić.
- Kao društvo ne smijemo dozvoliti da se neko ponaša prema BiH kao prema cigareti, na način da se našoj zemlji ostave ljudi koji nisu prošli sigurnosne provjere – dodao je Radončić.
Kazao je i kako se mora promijeniti strategija, da se od migranata ne branimo na Baščaršiji, već na granici.
- To će biti cunami ako Turska pusti tri ili četiri miliona migranata. BiH ima pravo braniti svoju zemlju, vojskom i policijom. Mi moramo, mada to nije nadležnost samo Ministarstva sigurnosti, raditi na tome da kriza ne zahvata samo jedan kanton – kazao je Radončić.
Dodao je da je migrante potrebno skloniti s ulice, u humanije uslove.
U potrazi za boljim sutra porodice s bebama i mlađom djecom gumenim čamcima išle su preko okeana, Turske, Grčke, Makedonije, Srbije pa do BiH. Ova putovanja traju po nekoliko godina. Mnogi ne dočekaju da dođu do krajnjeg cilja.
Na putu spasa živote su izgubile hiljade migranata i izbjeglica.
Bolje sutra ih većina vidi u nekoj od zemalja Evropske unije, što im je i krajnji cilj.
Mnogi od njih se nađu u pat-poziciji kada dođu na naše prostore jer im je to zadnji korak do cilja, a nerijetko i najteži.
