KRUG 99: JOŠ NISMO NAUČILI ŽIVJETI U DEJTONSKOJ BIH

U nedjelju u Sarajevu održana je redovna sesija Kruga 99, o temi UN ciljevi održivog razvoja do 2030. i BiH s posebnim osvrtom na okoliš i vode“.

O ovoj temi govorili su Nijaz Avdukić, pomoćnik direktora za razvojno planiranje u Federalnom zavodu za programiranje razvoja, Senad Oprašić, šef Odsjeka za zaštitu okoline u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Tarik Kupusović iz Instituta za hidrotehniku Sarajevo.

Kupusović je tom prilikom podsjetio kako su Ujedinjene nacije prije četiri godine usvojile okvir ciljeva održivog razvoja do 2030. godine.

Dodao je kako je usvojeno 17 ciljeva održivog razvoja, a u namjeri iskorjenjivanja siromaštva, neravnopravnosti i nepravde te rješavanja pitanja klimatskih promjena.

Naznačio je kako je proces u BiH na ispunjavanju tih ciljeva formalno počeo je prije skoro tri godine, a podržali su ga svi nivoi vlasti u zemlji.

Smatra kako su ispunjavanje ciljeva smanjenja siromaštva i druga pitanja i proces pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji (EU), dva procesa koja se stapaju u jedan.

Kupusović je rekao kako su u procese uključene brojne međunarodne organizacije.

  • Rekao bih da mi još uvijek nismo naučili živjeti u dejtonskoj BiH. Svi smišljaju neku drugu BiH, a jedino postoji dejtonska, postdejtonska. Ustvari, čim se naučimo živjeti i raditi po dejtonskoj BiH, i onome kako je BiH uređena dejtonski, mislim da ćemo onda krenuti prema Evropskoj uniji i UN ciljevima i ustvari početi transformisati tu dejtonsku Bosnu i Hercegovinu da bi se prilagodila tim ciljevima – rekao je Kupusović.

Dodao je kako su strateški pravci u BiH dobra uprava, pametan rast, investicije u novi društveni ugovor (zdravstvo, obrazovanje…) i ljudski kapital za 21. stoljeće.

Kupusović se osvrnuo i na pitanje voda, dodajući kako je ona svuda oko nas.

  • Voda treba u svakoj aktivnosti, običnoj životnoj, gradskoj i privrednoj. Na svakoj relaciji voda je povezana s ovih ostalih 16 ciljeva, odnosno jedan je cilj dobro upravljanje vodama – rekao je Kupusović koji je ukazao na značaj mudrog upravljanja vodnim resursima.

Dodao je kako je voda prožeta sa svim ostalim ciljevima i jedino se integralno postupajući može riješiti problem posljedica klimatskih promjena.

Avdukić je kazao kako su ciljevi usvojeni 2015. u New Yorku, a BiH se obavezala da će ih implementirati.

Podsjetio je kako je u prethodnom periodu rađeno na lokalizaciji ciljeva održivog razvoja, jer su oni postavljeni jednako za sve.

  • Međutim, svaka zemlja ima mogućnost da te ciljeve lokalizira za svoje potrebe. Mi smo izabrali ovu mogućnost tako da smo u 2017., 2018., i 2019. radili na lokalizaciji tih ciljeva održivog razvoja – rekao je Avdukić.

Dodao je kako je u proteklom periodu organiziran niz sastanaka, radionica i okruglih stolova u cijeloj BiH.

Podsjetio je kako je u lokalizaciji ciljeva 2016. i prvoj polovini 2017. učestvovalo oko 3.000 građana i građanki BiH

Oprašić je kazao kako je okoliš jedan od najvažnijih elemenata koji se pominju u ciljevima održivog razvoja.

  • Okoliš zauzima ključno mjesto u tome svemu jer nam daje osnove za bilo koji budući rast, razvoj i napredak – rekao je Oprašić.

Dodao je kako je u ovim ciljevima okoliš direktno spomenut u sedam ciljeva, a u ostalim se indirektno pominje.

Napomenuo je i kako je riječ o dugotrajnom i skupom procesu, piše Anadolija.

Osvrnuo se i na klimatske promjene, za koje je podsjetio da izazivaju mnogo problema u svijetu i BiH.

  • U suštini, ovi ciljevi daju, na neki način, državama koje nemaju dovoljno dobro strategije, ni dovoljno dobro razvijenu infrastrukturu te jake koordinacione mehanizme da prate ove ciljeve i ispunjavaju zadatke koje će ih povesti ka boljoj, uspješnijoj i zdravijoj budućnosti – rekao je Oprašić.

Upitan za mišljenje u vezi s nakanom Hrvatske da na lokaciji Trgovska gora pravi skladište nuklearnog otpada, Oprašić je kazao kako je to jako štetno za BiH.

  • Stav BiH je apsolutno jasan. Mi smo apsolutno protiv takvog načina rješavanja pogotovo zato što postoje drugi načini kojima se može čitava regija osloboditi tog nuklearnog otpada. Postoje načini kako bi se to moglo riješiti, pa vjerujem da bi i prijateljske zemlje izašle u susret i tu količinu otpada na kvalitetan način zbrinuti. I mi, nažalost, imamo nešto radioaktivnog otpada koji moramo na neki način zbrinjavati i nastojat ćemo da to bude efikasno i izvan ove regije – rekao je Oprašić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE