KUDA IDE NJEMAČKA ODLASKOM ANGELE MERKEL, ŠTA ČEKA NJENOG NASLJEDNIKA

Polako se bliži kraj političke karijere Angele Merkel na poziciji njemačke kancelarke. Mnogi se pitaju šta će biti nakon nje. I šta bi ona, dok je još na čelu njemačke vlade, mogla postići?

Arhiva

Često su joj predviđali raniji odlazak s političke scene, posebno kada se koaliciona vlada sa SPD-om znala zaljuljati. Ali, nakon više od 14 godina Angela Merkel je i dalje kancelarka.

I želi ostati na toj poziciji do kraja ovog mandata. U tome ima podršku građana i javnosti: Uprkos svim kritikama na rad velike koalicije, većina bi željela da Merkel ostane kancelarka do 2021. godine, piše DW. 

– Vi me poznajete – jedna je od njenih rečenica koje je koristila u izbornoj kampanji 2013. godine. 

To znači: „Možete se pouzdati u mene. Sa mnom znate na čemu ste.” Rečenica je pokazala i koliko je sama Merkel bila u središtu političke kampanje i koliko su se izborne kampanje zasnivale na njenoj ličnosti.

Agencije

Dramatične promjene

Njemačka i svijet više nisu ono što su bili 2005. godine. kada je Angela Merkel prvi put postala kancelarka. U Njemačkoj je politika postala više polarizirana nego svih prethodnih decenija zajedno: desničarski populistički AfD zastupljen je u parlamentima u svim njemačkim pokrajinama, na istoku zemlje je AfD često druga partija po jačini, a u Bundestagu čak najjača opoziciona partija. Tradicionalne i etablirane narodne partije poput Merkeline CDU i još više SPD-a, masovno su izgubile pristalice.

Situacija u svijetu također se pogoršala. 

– Vremena kada smo se u potpunosti mogli osloniti na druge dobrim su dijelom prošla – rekla je Merkel 2017. godine, kada je novi američki predsjednik Donald Tramp doveo u pitanje smisao postojanja NATO-a. 

Godinu dana ranije, neznatna većina Britanaca glasala je za izlazak Velike Britanije iz EU.

Najkasnije nakon referenduma o Brexitu i dolaska Trampa na mjesto američkog predsjednika, Merkel je uočila “ozbiljnu krizu u zapadnim demokratijama”, primjetio je njen biograf Ralf Bolman. On kaže da je kancelarkin cilj, dok je još na vlasti, “da ne napusti Njemačku i, koliko to bude u njenoj moći, ne ostavi u haosu Evropu i svijet”.

Merkel nikad nije bila velika vizionarka. Razlika između nje i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u tom je pogledu ogromna. Nakon niza prijedloga za reformu EU, koji su se od Merkel odbijali i prolazili bez komentara, Makron je potaknuo veliku raspravu izjavom o „moždanoj smrti NATO-a”.

Agencije

Mnogi iz stranke CDU poželjeli su da se Angela Merkel barem malo ugleda na Makrona i da je barem malo zarazi njegova žar za vlašću kao i da umjesto da jednostavno “odrađuje” krize, postavi više svojih i njemačkih akcenata.

Ipak, Merkel je ponešto uspjela promijeniti – već samim tim što je u jednoj patrijarhalnoj partiji kao žena uspjela napraviti karijeru. Epitet “feministkinje” ona odbacuje. 

– Ne želim da se kitim lažnim lovorikama – rekla je ona nebrojeno puta. 

U Bundestagu je udio žena u posljednjih 14 godina otkako je ona na funkciji kancelarke čak znatno opao, i to sa 42 na 31 posto.

Između oličenja mržnje i spasiteljice Zapada

Angela Merkel podržala je politički Ursulu fon der Lejen (Von der Leyen) na njenim pozicijama ministrice za porodična pitanja, odbrane i konačno predsjednice Evropske komisije

Kada Angela Merkel izgovara rečenice poput “Kvote su važne, ali cilj mora biti paritet!”, tada prešutkuje da je ona bila ta koja je blokirala zahtjeve vlastite partije za uvođenjem kvota za žene u nemačkom parlamentu. S druge strane, ona je ciljano promovirala druge žene: svoju dezigniranu nasljednicu Anegret Kramp-Karenbauer, današnju predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lejen ili ministaricu poljoprivrede Juliju Klokner (Klockner).

Njene riječi “Poznajete me!”, također sugeriraju konstantnost. Ustvari, ona donosi fleksibilne odluke, prije svega „pragmatične i zasnovane na političkoj konstelaciji”, kaže njen biograf Bolman. Kao fizičarka, vjerovala je u nuklearnu energiju – a nakon teške nuklearne katastrofe u Fukušimi u Japanu, odlučila je postepeno obustaviti rad nuklearnih elektrana i proizvodnju struje na ovaj način. Omogućila je sklapanje braka za homoseksualne parove uprkos “lošem osjećaju u stomaku”. U njenom mandatu na mjestu kancelarke ukinuta je i vojna obaveza.

Ali, ništa nije bilo i ostalo toliko kontroverzno kao odluka Angele Merkel iz 2015. da otvori granice Njemačke za stotine hiljada izbjeglica. Partija AfD tada se bukvalno bacila na Merkel. Kada je došlo do napada izbjeglica u Njemačkoj, AfD je poginule u tim napadima nazvao “Merkelicinim mrtvacima”. Za neke je postala oličenje mržnje, za druge spasitelj Zapada. Časopis “Time” proglasio ju je krajem 2015. osobom godine, dok su demonstranti iz redova desničara izlazili na ulice s transparentima “Merkel-muss-weg” – „Merkel mora otići”.

Povjerenje u politički sistem opada

Uprkos cijeloj polarizaciji, Merkel je i dalje najpopularnija ili među najpopularnijim političkim ličnostima u Njemačkoj, ali često je usamljena na vrhu. 

Nova šefica CDU-a Anegret Kramp-Karenbauer daleko zaostaje iza nje, kako pokazuju istraživanja javnog mnijenja. Ali, Merkel je svjesna kontroverzi koje postoje u njenoj politici. Pred opće izbore dala je do znanja da se borila sa sobom da se u ime CDU ponovo kandidira za kancelarku. U izbornim kampanjama sve se rjeđe pokazuje, sve se manje uključuje u svakodnevnu politiku i uglavnom odrađuje termine u inozemstvu.

Mnogi u Njemačkoj željeli bi da se kancelarka Merkel ugleda na Makrona

Bivši ministar i poslanik Jirgen Tritin Jürgen vjeruje da se Angela Merkel sve više fokusira na Evropu: “Ona se kompletno posvetila njemačkom predsjedavanju Evropskom unijom” u drugoj polovini 2020. godine. Ekspertima za vanjsku politiku iz njenih redova poput Rodericha Kiesewetter nedostaje jasna vanjskopolitička linija: “Ona nema nacionalnu strategiju, koja transparentno pokazuje njemačke interese, snage ali i slabosti.” Njemačka, prema riječima Kisevetera, mora iznaći rješenja i pokazati „na koji način može stabilizirati vlastite partnere na jugu, u Ukrajini, ali i na Bliskom istoku”.

Međutim, rezultati istraživanja javnog mnijenja Allensbach, objavljeni protekle jeseni, pokazuju da povjerenje u domaće političare u Njemačkoj također opada. Samo 57 posto ispitanih vidi stabilnost kao jednu od velikih prednosti Njemačke, dok ih je 2015. godine bilo 81 posto. Postojeći politički sistem samo 51 posto ispitanika ocjenjuje kao prednost u odnosu na 62 posto koji je u tome vidio njemačku snagu prije četiri godine.

Samopouzdanje i vanjska procjena

Kakva će biti ostavština Angele Merkel?  Bolman vjeruje da bi kancelarka “željela sebe vidjeti ženom koja je vodila Njemačku kroz mnoge krize – finansijsku krizu, krizu eura, krizu u Ukrajini, izbjegličku krizu – i to relativno sigurno, političarkom koja je donekle sačuvala stabilnost sistema. Osim toga, Merkel je i zemlju i stranku napravila liberalnijom i otvorenijom, ali pod cijenu da se desničarska populistička stranku uselila u Bundestag. Tako AfD kao opozicija otjeljovljuje snage koje se protive ovim promjenama vrijednosti”.

Angela Merkel više nema mnogo vremena za kreiranje politike, a svojim polaganim povlačenjem s dnevnopolitičke scene jasno daje do znanja da na unutrašnjopolitičkom planu više neće biti promjena. Umjesto toga, kancelarka sve više i više prepušta teren Anegret Kramp-Karenbauer.

Međutim, trenutno je malo vjerovatno da će ona na funkciji kancelarke naslijediti Angelu Merkel. Ali, ko god dođe na mjesto Angele Merkel, njegov rad će se mjeriti s onim što je ona postigla i teško će pratiti ritam koji je ona zadala.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.