KULENOVIĆ I KRSMANOVIĆ ZA 7 PLUS: DODIK JE POLITIČKI IZGUBLJEN, VIŠE SE NIKO NEĆE IGRATI SA GRANICAMA

Sedmicu iza nas dijelom je obilježio demografski Samit u Budimpešti, čije su teme bile na očuvanju porodice, kao i tradicionalnih vrijednosti.

No tu ne bi bila ništa sporno da se uglavnom na samitu ne okupljaju evropski desničari.

Tako su se na jednom mjestu okupili Milorad Dodik, Aleksandar Vučić, Janez Janša, Viktor Orban, Andrej Babiš, i bivši potpredsjednik SAD-a iz vremena mandata Donalda Trumpa Mike Pence.

Umjesto priče o porodici uglavnom se govorilo o antimigrantskim i antievropskim idejama i stavovima.

O jačanju desničara i refleksijama njihove politike na zemlje zapadnog Balkana u emisiji “7 Plus” razgovarali smo sa Adilom Kulenkovićem, predsjednikom Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 i Strajom Krsmanovićem također članom Kruga 99, dramaturgom, teatrologom, direktorom Umjetničke galerije BiH.

Kulenović se dotakao Dodikove izjave da će predložiti da entitet RS povuče saglasnost sa ranije datih sporazuma o vojsci i indirektnim porezima, te da u roku od nekoliko mjeseci formira vojsku i zabrani rad Sudu i Tužilaštvu BiH na teritoriji RS-a, da se vratimo na izvorni Dejton i, ako to ne bude tako, u narednih šest mjeseci će proglasiti nezavisnost. Kako je kazao, uvjeren je da je odgovor već stigao.

  • Stiže odgovor sa tim da su došle Snage za brzo djelovanje, EUFOR 2021. I da je tamo prvi put rečeno da dolaze pripremljeni i da imaju poseban stepen priprevnosti, i snage koje mogu djelovati. Taj pojam posebne pripravnosti na neki način nama kao građanima bi trebao uliti mir i povjerenje, da ipak postoje institucije koje će djelovati nasuprot onoga što Milorad Dodik priželjkuje. S druge strane, mi moramo ipak s najvećom pažnjom ispratiti ovo, a to je zbog činjenice da opozicija u RS traljavo odgovara na postupke Dodika i da se u konačnici ipak možda složi kada je riječ o projekcijama budućnosti RS. To istovremeno podrazumjeva i odgovarajuće postupke od onih političkih snaga koje možemo definisati kao državotvorne. Mislim da je u ovom trenutku izuzetno važno da sve političke grupacije pokušaju naći zajednički odgovor, prije svega u cilju očuvanja suvereniteta BiH i mira – govori Kulenović.

Krsmanović kaže da Odluka Ustavnog suda o vlasništvu nad šumama BiH nije povratak na izvorni Dayton.

  • Ustavni sud je Daytonska kategorija i zato je i zamišljen, da otklanja blokade svih onih koji pokušavaju od države BiH napraviti nešto drugo. Vraćmo se na izvorni Dayton, ali u svim njegovim kategorijama. Dayton nama ne odgovara po mnogo razloga. Ali s razlogom je napravljen. Da nije takav, mnogi bi dodici pokušavali napraviti razne stvari. S druge strane, svijet nije kakav je bio 90-te, kada su Karadžić i Milošević krenuli u svoju avanturu. Danas je to put bez povratka – rekao je Krsmanović.

Što se tiče samita u Budimpešti i koliko je štetno da se na njemu pojavi neko poput Milorada Dodika, Kulenović kaže da jeste štetno, ali je pitanje za koga. Trebalo bi da bude za jednog razumnog čovjeka i odgovornog političara.

  • Zna se da je desnica uvijek u historijskim perspektivama desnica bila konačni gubitnik. Ne samo kod nas, nego u svijetu. Trump je išao sa desničarskom politikom, pa je ipak pročitan. Milorad Dodik na ovaj način vjerovatno izaziva međunarodnu zajednicu, ključne faktore u internacionalnoj zajednici – govori Kulenović.

Krsmanović je dodao da evropski desničari nisu ovi koji su bili u Budimpešti. Evropska desnica su i Angela Merkel i Johnson i još puno političara. Desni svjetonadzor nije negativan. On je zaštita tradicionalnih vrijednosti i jedno svjetonadzorsko pravo koje ne može naškoditi jednom dobrom društvu, smatra on.

  • Ovo što se skupilo u Budimpešti, to je nešto drugo. To su nacionalisti na ozbiljnom putu ka fašizmu. To moramo precizirati. Oni se lažno predstavljaju kao desnica, a mnogo su opasniji. Tu je još nedostajala nekolicina. Tu je bila skoro cijela Višegradska grupa, manje-više. Češka, Poljska i Hrvatska… Ova četvorica su najradikalniji. Naš jedini problem je što Dodik tamo ide kao legitimni predstavnik Predsjedništva BiH. Zbog toga smo zabrinuti – pojašnjava Krsmanović.

Kulenović ističe da akademska zajednica teško može nešto uraditi na tome. Akademska zajednica je prije svega razuđena prema različitim političkim trendovima i interesima. Svaki napor akademske zajednice iz BiH je dobrodošao, ali još uvijek su nedovoljni kapaciteti i snage.

Krsmanović kaže da je naš problem što smo iscrpljeni.

  • Pregdugo sve to traje. Mi nikako ne možemo da dođemo do građanske države kako nam preporučuje i Venecijanska komisija, i presude u Strazburu i sve ostalo. Nas je neko slagao da se političko predstavljanje sastoji iz nacionalnog konteksta. Ljudi imaju pravo da se udružuju kako god hoće. Vlast se crpi iz građanske supstance. Po čemu je to BiH posebna da jedina na svijetu ima Predsjedništvo? Ništa, nego su oni to izborili ratom, topovima i žestokom podrškom prije svega naših susjeda sa istoka i zapada. Mi nemamo druge nego se boriti za građansko političko predstavljanje, za građansku državu. Sad se vraćamo u novi kontekst zahvaljujući odnosima u svijetu, pobjedom Bidena. I sutrašnji izbori u Njemačkoj bi trebali nagovijestiti još pozitivnije stvari prema BiH nego što trenutno imamo. U takvom svijetu to ne bi trebalo biti tako lako. Više se niko neće igrati sa granicama. Ovdje to više biti neće – rekao je Krsmanović.

Gosti su se dotakli i Komšićevog obraćanja na samitu UN-a.

Dodik je pisao generalnom sekretaru UN-a da je, ako dozvoli Komšićevo obraćanje, onda i on zario jedan ekser u mrtvački sanduk BiH.

Kulenović kaže da su na kraju UN odgovorile na način koji se podrazumjeva. Komšić je govorio na odgovarajući način.

  • Drugo, zamka leži u nečemu drugom. U tome što je činjenica da jedan od čvrstih stubova državnosti jeste činjenica da smo priznati u UN-u Ustavom RBiH. Pokušaj da se BiH izbaci iz institucija UN je pročitana knjiga, ali i najopasnija namjera. U tom smislu izjava Milorada Dodika. Tek poslije ovoga neki će dolaziti i propitivati. Komšić je održao jedan historijski govor za BiH, jer je jasno naznačio stanje u BiH, a istovremeno je predložio viziju izlaska iz postojećeg stanja. Komšić ne traži izmišljene standarde, jer kad god se BiH tretirala kao poseban slučaj, bila je na gubitku. On je tražio standarde “koje imate u svojim zemljama” – ističe on.

Krsmanović je rekao da je Milorad Dodik politički izgubljen nakon svih događanja u posljednje vrijeme, nakon zakona koji je proglasio Inzko, nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici u Crnoj Gori. On više nema odgovore sa pozicije na kojoj se nalazi.

  • Sad je samo pitanje kako će se politike kretati. Hoće li se ta priča sa njim konačno završiti, ili će mu neko moćan dati još jednu priliku. Iskreno se nadam da neće. Svaki nacionalista će odgovoriti da voli svoj narod. Kako se to voli narod? Ne može se voljeti narod. To je floskula iz koje se pretenduje na jednu fašističku poziciju etničkog čiščenja i osvajanja teritorijalnog prostora. Treba to raskrinkavati iz dana u dan. Nema promjene granica, neka se ne šale s tim. A to hoće li ostati na vlasti, Bože moj. Preturili smo mi preko glave i gore – kazao je naš gost.

(Nermina Hasić)

Video pogledajte i OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE