Ovo je poruka predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je ove sedmice uz Šefika Džaferovića govorio na Bledskom forumu koji je okupio sve važne ljude iz Evrope i regije.
Večeras smo u emisiji “Sedam plus” analizirali ovaj stav.
Je li moguća BiH bez konstitutivnosti? Bi li konstitutivni narodi time nešto izgubili ili bi to bio korak ka Evropskoj uniji gdje se jednakopravnost potcrtava na nulti prioritet?
O svemu ovome razgovarali smo s našim gostima. U studiju je bio Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, dok nas je na skype vezi u Strazburu čekao Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava.
Kulenović je na početku prokomentirao je li vrijeme da pojam konstitutivnosti ostavimo iza sebe i dobijemo državno uređenje koje će ponuditi jednaka prava svima, svugdje u BiH.
- Krug 99 tu ideju razmatra još od poptpisivanja Dejatonskog sporazuma. Uvjeren sam da pitanje o konstituvnosti ima i pravne i moralne dimenzije – rekao je, između ostalog, Kulenović.
Vehabović je govorio o tome šta na sve kaže evropska praksa. Ima li ijedna zemlja ovako diskriminatoran ustav poput bosanskohercegovačkog? Bošnjaci I Hrvati nemaju osnovna prava u entitetu RS, Srbi u Federaciji, a ostali narodi diskriminisani su na cijelom teritoriju BiH?
- BiH nije jedina multietnička država, društvo u Evropi. Većina evropskih zemalja su postale multietničke države gdje ima veliki broj stanovnika koji ne pripadaju prvobitnom narodu koji je naseljavao to područije. BiH je jedinstvena jer ima dugu tradiciju tog života. U uslovima koji su bili nakon Dejtona bilo je prilično očekivano da će se to nastaviti još jedan period. Konstitutivnost je prihvaćena kao jedan prijelazni period dok ne dođe vrijeme da napravimo taj jedan iskorak. Nažalost, to se nije desilo jer ljudi koji su pobjeđivali na izborima shvatili da je to najbolji način da ostanu na vlasti ako će nastaviti huškati jedni protiv drugih. Što se tiče Evropske konvencije, u presudi Zornić koja je najznačajnija jer tretira pitanje ljudi koji se odbijaju izjasniti na bilo kakav način, u toj presudi je vrlo jasno rečeno da se usljed genocida i zločina konstitutivnost prihvati kao prijelazno rješenje, ali i da je došlo vrijeme da se svakom građaninu, u recimo Izbornom zakonom, daju ista prava. Društvo koje počiva na podjelama ne može se nazvati demokratskim društvom – riječi su sudije Evropskog suda za ljudska prava.
Sve zemlje danas su manje-više multietničke ali nemaju ovako loše ustavno uređenje. U Evropsku uniju ćemo teško s pravilima koja imamo sada? Teško da možemo ovo što imamo nazvati demokratijom.
- Imamo jednu blokadu ne samo unutrašnje politke već i našeg euroatlanskog puta. Da li je BiH zaustavljena na tom putu ka modernoj demokraciji? Prošlost ne seže samo u posljednjih 25 godina, nego seže mnogo dalje. ZAVNOBIH je imao epohalnu ulogu u početku obnove državnosti BiH. Međutim, ključna tačka, zato je naša najvažnija uloga, što u ZAVNOBIH-u ipak nije rečeno da je Bosna i bosanska. Mi se moramo konačno odlijepiti od te prošlosti, okrenuti se budućnosti. Budućnost BiH ipak jeste u modernoj Evropi, unutar zajednice modernih demokratskih država svijeta. Zločinaski poduhvat nije zaustavljen već je nastavljen – kazao je Kulenović.
Svjedoci smo nekoliko presuda u korist građana koji su tužili državu BiH zbog kršenja osnovnih ljudskih prava pred Sudom za ljudska prava. Najpoznatija je Sejdić i Finci, ali se ništa nije promijenilo. Kako na sve to gleda sud koji donosi presude, ali se one ne provode? Na ovo pitanje odgovario je Vehabović.
- To je razočaravajuće za BiH prije svega. Sud se ne uzbuđuje previše jer jedna njegova presuda nije pravedna. Ali i jedna je dovoljna da se naruši autoritet suda. Samim tim dokazujemo koliko nismo demokratsko društvo. Od presude Sejdić prošlo 12 godina, a mi nismo napravili ni jedan korak da se ona provede. Ono što više čudi, ne vidi se nikakav napor, nikakva zabrinutost jer su stvari ostale na istom mjestu gdje su bile prije 12 godina. Suština društva koje počiva na demokratskim principima, ne počiva na zaštiti ljudskih prava, vladavini prava… To je društvo koje se zasniva na korupciji, na svemu na čemu zdrava društva ne mogu opstati. BiH je dobrovoljno postala članica Vijeća Evrope. Krajnja mjera je suspenzija Vijeća Evrope. Kočničari procesa Vijeća Evrope zato i rade sve ove opstrukcije. Mora se raditi na postizanju zajedničkog činioca koji bi bio za sve, da se okupe oko jedne ideje. Naravno da imate suprotne stavove jer pojedini žele još više produbiti podjele u BiH i to će u svakom slučaju biti oduđeno i od Vijeća Evrope i Evropskog Suda za ljudska prava – kazao je Vehanović.
- Mi nemamo instituciju za vanredne situacije izuzev Ureda viskog predstavnika. Nikada nije bio snažniji udar prije svega rušenje kulture života jedne države. Treba sačuvati kulturu jedne države. To je nešto najvažnije – dodaje Kulenović.
Iz Komiteta ministara Vijeća Evrope pozvali su nedavno vlasti u BiH da prije izbora 2022. usvoje neophodne izmjene ustava i izbornog zakonodavstva da bi se mogli održati izbori bez diskriminatornih odredbi, kako je to utvrđeno presudama. U međuvremenu nastupa blokada iz RS-a, kakvu poruku šaljemo u Evropu?
- BiH ukoliko želi da postane demokratsko društvo mora odustati od konstitutivnosti i uspostaviti društvo u kojem će građani biti nosioci suvereniteta. Još nismo sazreli kao demokratsko društvo. Ne postoji poresuda Evropskog suda koja nije prevedena u BiH. Kad-tad. Utoliko gore po BiH i one koji ne žele provoditi odluke, dovede sebe u situaciju da odgađaju ono što je neminovno… samo je pitanje kada će se to desiti. Moguće je naći rješenje koje će zadovoljiti sve strane, a to je postojanje tri etničke grupe u BiH, tri religije… – kazao je Vehabović.
Cijeli intervju pogledajte OVDJE.
(Amir Saletović)
