KULTURNI RADNICI IZ BIH I REGIONA U DDBIH: KADA POGLEDAMO ŽIVOT VAN POZORIŠTA PITAMO SE DA LI SE UOPŠTE IŠTA DEŠAVA

Bez kulturnog života nema života.

Velika glumačka imena naše bh. scene su i imena velikih svjetskih epicentara glumačkog svijeta.  Kultura, umjetnost su u ovoj zemlji opstali i u najtežim uslovima, za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Ozbiljni problemi glumaca i reditelja u našoj zemlji tema su kojoj smo posvetili jučerašnje izdanje emisije Dobar dan Bosno i Hercegovino.

Gosti emisije su biili Izudin Bajrović, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo, glumica Vedrana Božinović kao i gosti  putem skype veze iz regiona Anica Tomić rediteljica  i glumica Nina Violić.

O tome kako se pandemija koronavirusa odrazila na pozorišta, na glumački i rediteljski posao u Hrvatskoj, predstave se održavaju u drugačijim uvjetima, kako sve to funkcioniše, koliki je to izazov za jednu rediteljicu govorila je Anica Tomić koja je u početku konstatovala da je korona utjecala na sve sektore u našem društvu gdje izuzetak nije bila ni kultura.

Ističe kako je tek što je krenula sa izvedbama Hotela Zagorje istu prekinula korona, zbog čega je kasnije bila primorana promijeniti cijelu temu  kako bi se prilagodila novonastalim okolnostima.

  • Korona je zasigurno utjecala na sve sektore u našem u našem društvu pa tako i na kulturu. Pokazalo se u kratkom vremenu koliko neke institucije nisu funkcionalne odnosno koliko jesu. Zapravo kroz ovu situaciju propituje se cijeli sistem i njegove vrijednosti. Ono što je simptomatično jeste da je u Hrvatskoj kada je sve krenulo i došlo do tog lockdowna koji je zaustavio apsolutno sve predstave i sve izvedbe i s jedne strane su ugrožene institucije a s druge strane najviše je zapravo pogodio  cijelu scenu koja  je, samim tim što nije mogla učestvovati u izvedbama, direktno izgubila sve prihode. To je s jedne strane, konkretno u mojem slučaju ja sam napravila Hotel zagorje koje nakon premijere i nekoliko izvedbi naglo prekinuto  a onda za vrijeme lockdowna sam morala promjeniti cijelu temu  i tako prilagoditi se zadatim uvjetima – kaže Tomić za Hayat.

Zasigurno da su glumi na svojoj koži osjetili brojne štete dolaskom koronavirusa, odnosno za vrijeme restriktivnih mjera.

Gošća Violić je istakla da su glumci zaposleni u institucijama u nešto boljem položaju za razliku od slobodnih umjetnika koje je korona pogodila toliko da nemaju nikakvih prihoda.

  • Postojimo mi glumci u instituciji, i mi smo u drugačijoj situaciji nego glumci na tržištu od onih koji nisu u instituciji, slobodni umjetnici, koje je pogodilo tako da nemaju nikakvih prihoda, nama i dalje neke plaće idu. Mi se jako trudimo te plaće opravdati pa smišljamo od jutra do sutra svakakve razne programe. Kod nas je situacija da nonstop od lockdowna radimo, ali zanimljive su mjere jer se mijenjaju iz dana u dan. Mislim da je svima nama najbitnije zadržati zdrav razum i dobar duh  kaže Violić.

Glumce doživljavamo kroz likove koje glume, tako ih na ulici prepoznajemo, pa često zaboravimo da su ljudi s porodicama, životima, strahovima, stvarni ljudi, baš kao i svi drugi. Koliko straha od koronavirusa zapravo imaju glumci glumica Božinović je kao odgovor navela apsurde koji se dešavaju.

  • Mi smo igrali predstavu koju ste otvorili svojim prilogom. Dok publika sjedi na pristojnoj udaljenosti publika nosi maske, koje mi nosimo izvan pozorišta. Pozorište je uradilo sve što je u našoj moći da napravimo sigurne okolnosti da igraju predstavu. Kada pogledamo život van pozorišta pitamo se da li se uopšte išta dešava. To su apsurdi koji se dešavaju i jasno je da nas je sviju zahvatila pandemija i mislim da se do sada morao iznaći neki model da se omogući i nama na neki način da radimo – kaže.

Za kraj emisije Bajrović je govorio o tome  šta je ono što bi pozorišni umjetnici smatrali nekako najboljim rješenjem u datim uvjetima s obzirom na to da je svima u interesu da se sačuva zdravlje ali i da se radi da život ne stane u potpunosti  i da imamo kulturu koja nam je prijetko potrebna.

  • Hajmo pokušati vidjeti šta se sve loše izdešavalo pod izgovorom koronavirusa. Za kakve sve zloupotrebe se zloupotrijebio koronavirus. Kakve smo sve afere prošli zbog koronavirusa. Koliko se nama onemogućava rad pod izgovorom štednje zbog koronavirusa   kaže Izudin Bajrović.

„Jedna stvar nas jako razlikuje“

  • Jedna stvar koja nas jako razlikuje, koja nas suštinski bitno razlikuje  položaj nas umjetnika, odnosno ako govorimo o teatarskim umjetnicima u Bosni i Hercegovini i teatarskim umjetnicima  u Hrvatrskoj osim što radimo isti posao  jeste vrlo bitna stvar da su oni dio jedne mnogo veće grupe koja se zove Evropska unija  a da mi ne pripadamo nikakvoj grupi  da smo izolovani negdje između. Na granici Hrvatske prema nama pocinje vid  koji je još uvijek porozan i ne znači da u jednom trenutku neće postati ono potpuno zapušen svim. Oni koji pokušavaju ući u Republiku Hrvatsku znaju o čemu gvorim, šta sve mora imati sa sobom da bi prešli tu granicu. Dakle, nekako Hrvatska je dio jedne veće brige, jedne brige koju čini jedna skupina zemalja koja dosta  moćna a mi kao slaba zemlja, mala, nestabilna  pa jos k tomu i siromašna,  nikako ne možemo da uđemo u tu grupaciju koliko god se trudili. A kada nam još ovi naši koji, oni nam žele dobro, mi to znamo ali to pokazuju na vrlo čudan način  uz sve te zdravstvene probleme nametnuli i ove političke kroz moratorij o kojem smo razgovarali  onda mi dolazimo u jednu zaista strašnu situaciju.
  • Nas neko pita koliko nama treba novca za dezinfekciju  koju moramo imati kad publika ulazi. Da li imamo uopšte novca, da li nam se isplati paliti svjetla, reflektore  za tako mali broj publike, ko će to platiti na koji način i niko o tome ne brine. Onda donese se jedna besmislena odluka da u svim teatrima u Sarajevu može da bude 70 ljudi u publici. Ko je to mogao da smisli, da u Narodnom pozorištu bude 70  i u Kamernom teatru koji je 10 puta manje 70, pozorištu mladih koje je negdje između toga isto 70. Dakle to bitno govori o nerazmipljanju nesvijesti ljudi. Naravno da mi koji znamo  sutra kako se te stvari dešavaju  mi ćemo sami od sebe organizovati stvari da ljude zaštitimo na što bolji način, ali ono što svi naši epidemiolozi, naši krizni štabovi  uporno govore od 16.3. kada su nas zatvorili da mi  o ovom virusu ne znamo ništa. Onda se mi pitamo da li, ako već ne znamo ništa da li sve te mjere koje se propisuju tako napamet, ofrlje, od oka.

Pogledajte video OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE