KVINTA KREĆE U REFORMU USTAVA BIH: PANIKA ZAGREBA I DODIKA U KORIST MOSKVE

Politički analitičar Denis Čarkadžić komentirao je posjetu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Zagrebu.

  • Smatram da posjetu Milorada Dodika zvaničnom Zagrebu nije moguće na pravi način sagledati van konteksta događaja i sastanaka koji su mu prethodili – potpisivanja sporazuma Beograda i Prištine sa SAD-om, ali prije svega posjete gospodina Palmera Bosni i Hercegovini te sastanka Dodika i Vučića u Beogradu“, kaže na početku razgovora Denis Čarkadžić.

On dodaje kako je nakon sporazuma u Washingtonu između Beograda i Prištine došlo do promjene u vanjskoj politici Srbije, pišu Vijesti.ba.

  • Nakon vašingtonskih sporazuma jasno je da je Srbija u velikoj mjeri okrenula svoj vanjskopolitički kurs prema SAD-u, a tokom Palmerove posjete Sarajevu stavljeno do znanja da reforme ustavno-pravnog sistema BiH, uz nezaobilazne reforme pravosudnog aparata, trebaju biti u bliskoj budućnosti ostvarene. Kakve su reforme u pitanju sam Palmer je nagovijestio u izjavi u kojoj je još jednom podržao napredak na realizaciji 14 tačaka iz mišljenja Evropske komisije, naglasivši da je tu “sve napisano”, i da ne treba on da smišlja odgovor“, kaže on.

Mišljenje EK je, dodaje Čarkadžić, između ostalog, i projekcija budućeg ustavnog uređenja BiH u kojem se, pored drugih bitnih stvari, na više mjesta i u različitim kontekstima problematizira i jasno traži redukovanje ne samo izbora, već i načina odlučivanja na osnovu etničke pripadnosti, a sve u cilju efikasnijeg funkcionisanja države.

  • U tom dokumentu se ide i tako daleko da se, kao jedan od 14 prioriteta, traži da se “osigura da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a budu zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em“, podsjeća naš sagovornik.

Čarkadžić dodaje da iz upravo zbog toga dolaze panični pozivi na odbranu Dejtona.

  • Kada se pažljivo saslušaju sve izjave aktera sastanka u Zagrebu, jasno je da su pomalo panični pozivi za odbranu Dejtona koje smo odatle čuli zapravo pozivi da se blokiraju upravo ustavne reforme iz Mišljenja EK iza kojih u punom smislu riječi stoji i Vašington, a čije blokiranje u geopolitičkom kontesktu u prilog ide samo Moskvi“, kaže on.

Dodaje kako je “Tim” koji u Bosni i Hercegovini stoji iza takvih blokada odavno poznat, ali je jasno da i zvanični Zagreb kao član EU ali i NATO-a, iz sebi znanih razloga, takve politike podržava što je tokom Dodikove posjete još jednom potvrđeno.

  • Da paradoks bude veći, na Mišljenju EK i njenom sadržaju hrvatski zvaničnici u Briselu su i sami radili, te ga putem sistema odlučivanja unutar Evropske komisije na kraju i podržali“, ističe Denis Čarkadžić.

Čarkadžić dodaje da Dodikovu posjetu tako treba posmatrati kao nastojanje da se prije svega u regionu mobilišu snage koje će pokušati da stopiraju napredak BiH u smislu njenog efikasnijeg funkcionisanja kroz usvajanje demokratskih standarda propisanih od samog Brisela.

  • Međutim, kao što je to bio slučaj sa Programom reformi BiH te izmjenama Izbornog zakona koje su se odnosile na Mostar, i nastupajuće razgovore ključnih domaćih aktera o neminovnim ustavnim reformama u BiH uvjeren sam vodiće države Kvinte uz asistenciju Delegacije EU u BiH. U tom procesu Hrvatska neće imati bitnu ulogu ni uticaj, te je u tom smislu Dodikova posjeta Zagrebu uzaludan posao, a za Hrvatsku sasvim sigurno još jedna loša epizoda u vanjskoj politici koja će kod njenih zapadnih partnera imati isti takav odjek“, kaže Čarkadžić.

Na kraju, Dodik je u Zagrebu poručio da su “Srbi i Hrvati kao najveći narodi na ovom prostoru primorani da sarađuju i izrazio uverenje da će do te komunikacije doći, a da srpski predsjednik Aleksandar Vučić može pomoći u stabilizaciji prilika”.

  • Nakon ove Dodikove izjave jedno pitanje do daljnjeg ostaje otvoreno: Da li će i zvanični Beograd biti dio “zagrebačkog tima”, ili će Vučić nakon potpisanog sporazuma u Vašingtonu nastaviti biti konstruktivan partner SAD-a i EU po svim pitanjima bitnim za stabilnost i napredak regiona“, zaključio je Denis Čarkadžić.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE

UBJEDLJIVO PRVI: TUKA IZBORIO POLUFINALE EVROPSKOG PRVENSTVA

0
Najbolji bosanskohercegovački atletičar Amel Tuka plasirao se u polufinale Evropskog dvoranskog prvenstva u poljskom Torunu.