LAKOĆA VLADANJA BAHATIH POLITIČARA: KAKO PSIHOLOZI VIDE POLITIČKU SCENU U BIH

Opšta nekultura, prostakluk i nasilje – slika je političke scene u Bosni i Hercegovini koju građani već godinama gledaju.

Šamar koji je u najvišem zakonodavnom tijelu RS dobio narodni poslanik Draško Stanivuković od ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača, na žalost, nije jedina scena nasilja koju su građani imali priliku da gledaju na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Od gađanja političkih protivnika flašama u parlamentu do hvatanja za “gušu”, sve su to scene koje su punile novinske stupce i televizijski prostor proteklih godina.

Sjetimo se samo burne sjednice skupštine Bosansko-podrinjskog kantona iz augusta ove godine koja je dostigla svoj vrhunac u trenutku kada je predsjedavajuću kantonalnog parlamenta Editu Velić flašom gađala poslanica Daliborka Milović. I nije to bio jedini slučaj fizičkog sukoba u parlamentima širom BiH.

Osim fizičkih obračuna, sjednice parlamenata širom BiH svakodnevno su obilježene verbalnim okršajima i prijetnjama. Jedna od zasigurno najviše citiranih rečenica sa skupštinskiih zasjedanja jeste ona kada je nekadašnji poslanik SDS Borislav Bojić zaprijetio tadašnjem predsjedniku NSRS Igoru Radojčiću da će ga “bubnuti torbom”.

– Možda biste Vi napisali meni šta da ja kažem? Sram vas bilo što mi se tako obraćate. Šta ti je, jesi li poludio? Hoćeš da te bubnem ja torbom – rekao je tada Bojić.

Ovakve scene nasilja u najvišim zakonodavnim tijelima koje građani imaju priliku da gledaju preko televizijskih ekrana veoma često otvaraju diskusiju u javnosti – kako tek ti pojedinci postupaju iza kamera, daleko od očiju javnosti, ukoliko svoj nasilni karakter izražavaju na ovaj način kada su kamere upaljene, piše Srpska-info

Da li je agresivno ponašanje političara u BiH posljedica rata na ovim prostorima ili, prosto, našeg mentaliteta? Drugim riječima, da li su političari zaista odraz našeg društva?

Psiholozi smatraju da jesu, te da dešavanja na političkoj sceni oslikavaju stanje našeg društva.

Psiholog Ibrahim Prohić smatra da nije u pitanju samo mentalitet, posljedice rata i opšti nivo (ne)kulture, već čitav niz faktora. On ističe da je još devedesetih godina pred početak rata na ovim prostorima legalizovano nasilje kao legalni i legitimni način rješavanja društvenih problema.

– Poslije toga je uslijedio rat koji je bio gruba fizička realizacija tog principa. Međutim, problem nije nestao završetkom rata već je taj princip nasilja nastavljen. U svijest ljudi je urezano da je moguće kršiti društvenu normu, raditi nasilje i destrukciju, a da to neće imati za posljedicu nikakve sankcije – navodi Prohić.
Pročitajte još:

Dodaje da građani u svakodnevnom životu posežu za nasiljem. Prohić ističe da je potpuno neprihvatljivo da takve modele ponašanja koriste i političari, koji bi ustvari trebali da budu uzor ostalim građanima.

– Ako ministar, koji je zadužen da štiti građane, udara poslanika, kakva se to onda poruka šalje javnosti? Nigdje u Evropi ne postoji takva lakoća vladanja kao u BiH. U demokratskom civilizovanom svijetu ljudi, takođe, imaju individualne slabosti. Međutim, razlika između demokratskog i nedemokratskog, odnosno razvijenog i nerazvijenog društva je u tome što se tamo ti postupci vide i sankcionišu. U BiH se ne sankcionišu ni na koji način – upozorava Prohić.

Podsjeća da u psihologiji postoji zakon koji se zove zakon efekta, a koji kaže: “Za dobro ponašanje nagrada, a za loše kazna”. Taj zakon, kako ističe Prohić, u BiH ne funkcioniše. Drugim riječima, kako navodi Prohić, kod nas nema nagrade za dobro ponašanje, kvalitet, znanje, stručnost, sposobnost i slično, niti kazne za ono loše.

Prohić vjeruje da će se promjene u BiH desiti jedino onda kada ljudi pređu granicu straha. Sve do tada gledaćemo rijaliti program uživo iz parlamenata, a naši političari će, kao i do sada, vlastitim primjerima propagirati bezvlašće, nasilje i bahatost.

– Tamo gdje ne postoji sankcija za loše ponašanje, nastaje bezvlašće. Čovjek je kvarljiva roba i neće se ponašati u skladu sa opštevažećim sistemom vrijednosti ako vidi da se taj sistem svakodnevno urušava od strane onih koji bi trebali da ga štite i da budu uzor drugima – zaključuje Prohić.

Cvjetković: Ne poštujemo stavove onog drugog

Psiholog Slađana Cvjetković ističe da je ponašanje naših političara odraz mentaliteta naroda na ovim prostorima.

– Kod nas ko ima stav, ko je čvrst i principijelan, on se i poštuje. Još uvijek se nekako socijalna moć zasniva na tom jačem, odnosno u agresivnom pristupu. Mi smo poprilično verbalno agresivni i u svakodnevnom životu – pojašnjava Cvjetkovićeva.

Ističe da je kod građana na ovim prostorima problem što ne razlikuju različite vrste ponašanja, stavove i mišljenja od ličnosti onog drugog, već sve poistovjećuju sa sobom i generalizuju.

– Ako neko osporava nečiji stav i mišljenje, ta druga strana posmatra to kao da neko osporava njega kao osobu i da ga omalovažava. Nakon toga zauzme odbrambeni stav u smislu “štitim sebe od napada na mene”. Kod nas se sve generalizuje i prebacuje na lični nivo. Ja protiv tebe, a ne moje mišljenje i stav protiv tvog mišljenja i stava – pojašnjava ona.

Dodaje da niko ne razmišlja o tome da sukobe treba riješiti na miran način, jer ako ih ne riješimo na konstruktivan način oni ostaju i prenose se dalje.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa 'GLEDAJ Hayat' na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.