LATIĆ U EMISIJI ‘STIL ŽIVOTA U ISLAMU’: OSPORAVAJU NAM SVE, JA SAM ZA HIDŽAB, ZA SVOJE ILAHIJE DOBIO SAM ROBIJU

Trećeg dana mubarek mjeseca ramazana u emisiji ''Stil života u islamu'' Hayat TV-a ugostili smo prof. dr. Džemaludina Latića i prof. dr. Seada Šemsovića s kojima je naša Dalila Omerović razgovarala o znanju kao emanetu.

Veliki majstor i znalac prof. dr. Džemaludin Latić je umio i znao napisati takve tekstove koji bi pronašli svoj put do svih nas. To su velika djela poput: U dergjahu mog srca, Pogledaj nas Ja rabbi, Bejtulahov crn ogrtač, Kraj Kabbe, Dosta mi je Allah moj, Šehidi, Od Mašrika do Magriba  i mnogo drugih.

•Možda postoji još neki pisac ilahija i kasida ali nije imao sreću da upozna Aziza ili Burhana. To je faktor sreće. Možda čak nije imao sreću da ima oca kakvog sam ja imao. Ja nisam znao da ću biti poznat po ilahijama i kasidama. Ja sam dobio prve nagrade kao moderni pjesnik moderne književnosti. Ali moj babo je bio učenik, on je bio softa ovdje u Živčićima, iznad Fojnice. U medresi do 47 godine, kada su komunisti zatvorili sve medrese, pa čak i na godinu Gazi Husrev-begovu. Moj babo je u medresi naučio jednu ilahiju, ja sam samo njega slušao. Vidim nešto lijepo ali nisam znao ništa, ni ko je napisao, ali tada sam osjetio u meni tu neku žilu – govori nam uvaženi Latić.

Uz prekrasnu melodiju i riječi koje je napisao upravo on, veliki znalac Džemaludin Latić, kome je  hfz. Aziz Alili dao posebnu toplinu i oživio ih na poseban način, a to je ilahija ”U dergijahu mog srca”, otvorili smo našu emisiju.

•Dergjah je perzijsko-turska riječ koja označava udubljenje, a u mojoj alegoriji označava srce, a riječ imam je glavna riječ, to je ”La ilahe illallah”. Naše srce tačno kuca po ritmu ”La ilahe illallah”, to su derviši razvili. Naše srce stalno ide na sedždu. Kod jednog iz moje branše, mufesira stoji da je sedžda sa koje se nikada ne ustaje. To je svijet moga teksta.

Srce kad govori, onda i drugo srce sigurno to zna da prepozna. U našoj vjeri stoji da ukoliko oboli jedan organ, oboljelo je cijelo tijelo, aludirajući baš na srce.

•Mi treba da budemo povezani čudesnom vjerom i mi jesmo povezani. Muslimani se zaista vole. Ramazan donese neku posebnu atmosferu između tih srca. Ramazan ih oživi.

Kako ističe Latić, sile zla su oduvijek, od kad postoji ”La ilahe illallah” udarale. Mi ne bismo preživjeli, ali evo mi smo tu, nastavlja naš gost.

  • Mi smo ummet, koji ima isti korjen kao um u arapskom koji znači majka. Prema tome naša zajednica, muslimansko čovječanstvo nazvano ummet, označava ljubav majke prema djeci i obrnuto. Takvi trebamo biti.

•Kao mladi musliman sam bio zatvoren, zbog svojih ilahija. Kada su završili istragu 1983. godine protiv mene, tešku istragu udbaši su mene toliko izbubali da ja nikad taj dan u ćeliji neću zaboraviti. I to zato, da li poznajem Aliju Isakovića? Alija mi je objavio prve radove, odgovorio sam, kako da ne znam. U optužnicu je pisalo da sam ja govorio da su muslimani neravnopravni, kako sam bio protiv bratstva i jedinstva, kako sam bio za to da se muslimanke pokrivaju. Neke stvari nisu ušle, kao da sam psovao Titu.  Jesam, kao dijete sam ga volio. Ali, kad sam odrastao i spoznao političke stvari, nisam ga volio. Govorili su mi, majmune jedan, ti ovo nisi radio, mi to znamo. Mi ćemo te pustiti iz zatvora i tad ćeš pisati kako ti mi reknemo. Htjeli su da pišem za socijalizam, kao što su drugi pisali – govori Latić.

Profesor Latić ističe svaki put kad su ga pitali da li je pisao ilahije i kaside, odgovorio je potvrdno i nastavili su ga tući.

•Kažu mi, majmune, šta bismo mi radili po Sarajevu kad bi ti islamizirao našu omladinu. Dobro se sjećam toga. Neću zaboraviti. Ja sam za hidžab, za svoje ilahije dobio robiju, odrobijao sam. Da Bogdo nisam, ali ne žalim. Ilahije su toliko značajne da su napravile jednu vrstu estetske revolucije. Vratile su nas našoj umjetnosti u prošlosti.

Prisjećajući se polariteta i nastanku naših najboljih žanrova, poput sevdalinske i cijelog niza književnosti Latić ističe da je upravo pjesnik Muhlisi koji je imao tu moć i znanje da piše izvanredno da može da uprati metriku, alegoriju, da napiše kasidu od devet strofa, podjeljene strofe na arapski, perzijski i turski jezik. Dodaje da je Muhlisi porijeklom iz Gornjeg Vakufa, iz njegovog kraja. Upravo zato smo se dotakli teme jezika jer je naš jezik dragocjeni jezik i živi decenijama, stotinama, hiljadama godina na ovim područjima, uz stalna osporavanja, on zaista postoji, onaj ko ga negoduje samo potvrđuje njegovo postojanje.

•Osporavaju nam sve. I jezik i knjiženost nam svojataju. Ključna djela, kultna djela nam svojataju, čak i Hasanaginicu, za koju kažu da je hrvatska ili srpska. Derviša i smrt također… Sve nam osporavaju.

Dodaje da je jedan naš čovjek koji je završio Al-Ashar, Ćamil Avdić iz Bileće, koji se nije smio vratiti u Jugoslaviju, nego je otišao u Ameriku i gore je osnovao džemat u Čikagu, poslao knjigu ”Bosna u historijskoj perspektivi” i ta ga je knjiga vjerovatno odvela u zatvor.

  • Ta je knjiga govorila o Bosni, o islamskoj perspektivi i bosanskom jeziku. Nekima to nije odgovaralo, pratili su poštu koja je dolazila od njega, naručili su intelektualce. Znam ko je i mene pratio. Poslali su ga. Taj intelektualac je napravio analizu, prepakovali su, ja nisam znao. Otrčao sam do profesora  Enesa Durakovića i kažem profesore vidi šta sam dobio. Vjerujete mi, nikad nisam čuo za bosanski jezik. Nevjerovatno, studiram jezik a nisam čuo za bosanski jezik – govori prof. dr. Džemaludin Latić.

Našu kulturu ne možemo očuvati bez naše književnosti. Književnost je so jedne kulture. Sidran je uvijek govorio ”Bosanskog jezika će biti, jer imamo Hasanaginicu”.

Mi možemo imati filmove, slikarstvo, muziku ali je književnost fundament jedne kulture. Istinska književnost podrazumijeva pamćenje.

Video pogledajte i OVDJE.

Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.

NAJNOVIJE