Ta ideja je, kako je kazao, izazvala panične napade u taborima Milorada Dodika i Dragana Čovića.
– U otporu tom civilizacijskom putu ne biraju se sredstva. Za Dodika i Čovića građanska BiH je put za islamsku državu, a Nikola Špirić na tom putu prepoznaje puzajući šerijat. Ovakve političke floskule su naprosto smiješne i nisu za ozbiljnog komentara. Oni bi najradije da ništa ne mijenjaju. Oni bi da zadrže postojeće stanje. Da ga učine konačnim. U najgorem slučaju da ga zadrže što duže. U ovakvom podijeljenom društvu i nestabilnoj državi, njima je najsigurnije. Oni i njihove porodice su materijalno osigurani. Političke vrhuške SNSD-a i HDZ-a također. Građanska država ih čini nervoznim i nestabilnim jer u takvoj državi zakoni vrijede jednako za sve za njene građane. Političke elite nisu ni povlaštene ni zaštićene, kao što je danas slučaj – napisao je Lazović.
Te političke elite, dodaje, ne brine činjenica da je svaki građanin u takvim etno-nacionalnim politikama diskriminiran te im to, zapravo, odgovara.
– Bošnjaci i Hrvati u RS-u, Srbi u FBH su diskriminirani, nisu ustavno ravnopravni. Čovićev HNS kao “promicatelj evropskih vrijednosti” još uvijek Srbe nije uveo u Ustav HNK. Kategorija “ostalih” građana na cijelom prostoru države je nepriznata i u ustavnoj praksi marginalizirana. Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” deset godina je na čekanju. Bježi se od implementacije te presude jer ona doslovno ruši etničke politike u korist građanskih i ljudskih prava na cijelom prostoru BiH. To je i stvarni razlog opstrukcije u realizaciji te presude – ocjenjuje Lazović.
Nervoza u RS-u i HNS-u je, ističe, posebno naglašena nakon Kongresa SDA i opredijeljenja te stranke da joj je cilj građanska i sekularna država, piše Faktor.
– Orkestrirana taborska galama Dodika i Čovića je pojačana. Osnovni cilj te galame nije samo u tome da minimizira kongresna opredijeljenja SDA već da ona dopre do ušiju Matthewa Palmera, specijalnog predstavnika SAD-a za Zapadni Balkan, koji je u svom prvom nastupu nagovjestio promjene Dejtonskog Ustava i istakao opredjeljenje da BiH treba u budućnosti biti građanska država. Ovo su presudni trenuci za budućnost BiH. Hoćemo li ostati zaleđeno društvo zarobljeno etničkim podjelama ili ćemo pokrenuti procese građanskih prava i sloboda kako bi izgradili stabilnu i pravnu državu. Na tom putu sve stranke opredijeljene za građansko društvo i državu morale bi pokazati više razumijevanja i zajedništva i biti puno glasnije i hrabrije – zaključuje Lazović.
